Snimka tribine “Politika (protiv) znanosti i visokog obrazovanja”, 22. 3. 2011.

SkriptaTV predstavlja spoiler i cjelovitu snimku tribine “Politika (protiv) znanosti i visokog obrazovanja?” u organizaciji inicijative Akademska solidarnost na kojoj su na moderatorska pitanja prof. dr. sc. Deana Dude i z.n. Ivone Grgurinović i pitanja iz publike odgovarali prof. dr. sc. Gvozden Flego (SDP), prof. dr. sc. Milorad Pupovac (SDSS) i prof. dr. sc. Vesna Pusić (HNS).






22. ožujka 2011. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je tribina u organizaciji inicijative Akademska solidarnost:

POLITIKA (PROTIV) ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA?

O intencijama i sadržaju nacrta prijedloga novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu te o proceduri njihovog donošenja raspravljalo se s gostima tribine:

– prof. dr. sc. Gvozden Flego, saborski zastupnik SDP-a

– prof. dr. sc. Milorad Pupovac, saborski zastupnik SDSS-a

– prof. dr. sc. Vesna Pusić, saborska zastupnica HNS-a

Prof. dr. sc. Petar Selem, saborski zastupnik HDZ-a, nije mogao prisustvovati iz opravdanih razloga uz ispriku.

U svrhu demokratskog razvoja politike znanosti i visokog obrazovanja koje će počivati na općem dobru i javnom interesu, inicijativa Akademska solidarnost 13.1.2011. objavila je proglas u kojem poziva na štrajk akademskih radnika ako se ne odustane od procedure revidiranja nepopravljivih zakona. Osnovne intencije predloženih zakona nije moguće saznati od predlagača jer potrebnu analizu i strategiju nisu ni pripremili. No, intencije su razvidne u okviru štetnih neoliberalnih reformi koje se provode nauštrb interesa većine društva poput komercijalizacije zdravstva ili sve većeg smanjivanja socijalnih i radničkih prava.

Takozvana druga faza javne rasprave i dalje traje, a javnost, u shvaćanju MZOŠ-a, čine položajem imenovani članovi prosudbenih skupina. Istinski zainteresiranoj javnosti pak, dakle akademskoj zajednici, ali i društvu u cjelini (jer su segmenti javnog sektora obuhvaćeni ovim paketom zakona ključni za dobrobit svakog društva) o samom procesu rada na zakonima dostupne su tek parcijalne informacije, nerijetko dobivene „neslužbenim” kanalima. Paradoksalno, dakle, javnost je iz javne rasprave isključena. Inertnost mnogih i zakulisne aktivnosti ‘odabranih’ idu na ruku jedino krupnom privatnom kapitalu i korumpiranim političkim elitama.

Vezani članci

  • 2. kolovoza 2020. Pobuna protiv laži opasnih po život Prosvjedi u Srbiji početkom srpnja bili su potaknuti nizom laži i manipulacija kojima je vlast pokušala prikriti katastrofalno upravljanje pandemijom koronavirusa. Učinivši si medvjeđu uslugu pobjedom na izborima na kojima je parlament ispražnjen od opozicije, Vučićeva ambicija da održi privid demokracije u državi kojom vlada autokratski dodatno je dovedena u pitanje uslijed žestoke represije policijskih snaga protiv heterogene mase ljudi koja je izašla na ulice da iskaže svoje nezadovoljstvo na jedini preostali način u Vučićevoj Srbiji.
  • 2. kolovoza 2020. „Zašto glumiš marksista?“ "Biti „kapital“ nije supstantivna kvaliteta. Društveni odnosi kapitalizma pretvaraju stroj u kapital, što on nikako nije sam po sebi. Primjerice, krušna peć u kooperativnoj pekari u Montreuilu nije kapital, zato što je ugrađena u kooperativne i nenadničke društvene odnose. Međutim, ista krušna peć u industrijskoj pekari postaje kapital. Ista krušna peć. Kapital na jednom mjestu, ne-kapital na drugom. Biti kapital nije supstantivno svojstvo stvari."
  • 31. srpnja 2020. Iza leđa korone: rad, kuća i vrijeme Višak vremena za dokolicu, prividno nataložen u kućanstvima tijekom pandemije korona virusa, zakriva diferencijaciju rada po klasnim, rodnim i rasnim linijama, što autorica razmatra na podlozi teorije socijalne reprodukcije. Uz intenzifikaciju kućanskog, javnog odnosno komodificiranog orodnjenog reproduktivnog rada, na pretpostavljeni stambeni prostor eksternaliziran je i dio proizvodnog rada, bez adresiranja svih njegovih materijalnih dimenzija i pojačano prekarne izvedbe, dok je istovremeno veliki broj radnica i radnika van kućanstava nastavio obavljati onaj rad koji je neophodan za svakodnevno namirivanje potreba društva.
  • 26. srpnja 2020. Liberali još uvijek misle da će utvrđivanje činjenica zaustaviti desnicu "Za današnje liberale, standardni pristup borbi protiv desnice provjera je činjenica koje iznosi. Međutim, konzervativci nisu natjecatelji u debati: vode političku borbu i usmjereni su na pobjedu. Utvrđivanje činjenica neće nas spasiti."
  • 26. srpnja 2020. Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestaliji "Nova studija donosi „nedvosmislene indikatore“ da globalno zagrijavanje nije samo u tijeku, već da i ubrzava. Znanstvenici i znanstvenice inzistiraju kako je „vrijeme za pasivnost prošlo“."
  • 26. srpnja 2020. Službeno je – Steven Pinker priča gluposti "Kada Steven Pinker uporno tvrdi da se stanje u svijetu sve više poboljšava, dobar dio njegova argumenta temelji se na tvrdnjama o smanjenju globalnog siromaštva. Međutim, novi izvještaj UN-ova stručnjaka za temu siromaštva poništava navedeni argument, demonstrirajući kako je globalno siromaštvo ostalo gotovo nepromijenjeno tijekom posljednjih četrdeset godina."
  • 19. srpnja 2020. Kako je Heidegger postao glavni filozof ekstremne desnice? "U Njemačkoj je Heideggerova popularnost na ekstremnoj desnici povezana s načinima na koje njegova filozofija legitimizira regionalni environmentalizam, populizam i kulturni rasizam ekstremne desnice. Njegova vizija nacionalnog tubitka (Dasein), specifičnog kolektivnog bića utemeljenog na zajedničkom duhu, tradiciji i uronjenost u lokalno, pruža suvremenoj njemačkoj ekstremnoj desnici viziju bijelog identiteta koji ujedinjuje „narod“ i „elitu“ na temelju privrženosti lokalnom i „običnim ljudima“ te njegovu glorifikaciju putem rasijalizacije inferiornog kulturnog i religijskog „Drugog“."
  • 19. srpnja 2020. Izvještaj s 218. plenuma Filozofskog fakulteta + izjava za medije Na 218. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 13. srpnja, raspravljalo se o nepravilnostima u procesu izbora dekana FFZG-a i održavanju sjednice Senata na kojoj je valjalo odlučiti hoće li kandidatura većinski izglasanog profesora Jovanovića biti prihvaćena, o prirodi smjene dekanice Filozofskog Vesne Vlahović-Štetić i postavljanja o. d. dekana Miljenka Šimprage na čelo istog. Izglasane su tri točke (odbijanje razrješenja dekanice i postavljanja Šimprage za o. d. dekana, te umjesto njega potvrđivanje demokratski izabranog o. d. dekana Bagića), koje su usmjerene prema Senatu. Uspostavljene su radne grupe i najavljene daljnje akcije te širenje fronte.
  • 19. srpnja 2020. Ne možemo govoriti o rasizmu bez razumijevanja bjelačkosti "Bijeli životi već su bitniji od drugih, stoga proklamirati da su bitni znači pridati im dodatnu vrijednost, što nas opasno približava terenu bjelačke supremacije. To ne znači da su sve bijele osobe u zapadnim društvima materijalno dobro zbrinute ili da ne trpe oskudicu, nego da to nije posljedica činjenice da su bijeli. Crni životi i dalje su obezvrjeđeni, a kako bismo došli do željene situacije u kojoj su svi životi (uistinu) bitni, prvo oni moraju ostvariti paritet tako što će postati bitni. Ovo uistinu nije toliko teško razumjeti, osim ako to odabirete ne razumjeti."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve