Plenum

Izvještaj sa 132. plenuma, 7. lipnja 2011.

Sljedeći plenum održat će se 14. lipnja u 20 sati u Dvorani 7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete iznijeti na sastanku radne grupe ili poslati e-mail na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Sindikat i inicijativa Akademska solidarnost poziva sve zainteresirane na izvanrednu skupštinu Sindikata i sastanak inicijative koji će se održati u srijedu 8.lipnja u A-001. Također poziva se sve članove da na skupštini podignu svoje članske iskaznice.

Kompletna zaliha tekstilne konfekcije i repromaterijala tvrtke Kamensko u stečaju ide na dražbu. Ovo je pozitivan primjer kako se građanski aktivizam ipak isplati – sve dobiveno prodajom ide između ostalog i u isplatu plaća radnicama. Vrijedne nekretnine Kamenskog, unatoč tome što su ih vjerovnici pokušali ugrabiti, ipak će neopterećene ući u stečajnu masu za naplatu radničkih potraživanja.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta obavještavaju sve članove akademske zajednice da će se Te Deum, svečana misa zahvalnica za 342. akademsku godinu (2010./2011.) slaviti u zagrebačkoj katedrali u četvrtak, 9. lipnja 2011. u 18 sati. Euharistijsko slavlje predvodit će mons. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački.

Pojavile su se novosti o paketu zakona:

O paketu nacrta zakona o znanosti i visokom obrazovanju tri su sata u Vladi raspravljali rektori sveučilišta, ravnatelji instituta, predstavnici HAZU-a i sindikata te resorni ministar Radovan Fuchs. Sastanak je vodila premijerka Jadranka Kosor.
Taj paket zakona predstavlja svojevrsnu reformu, pa svako ministarstvo mora dati mišljenje, osobito Ministarstvo financija. Nakon toga bi se išlo u saborsku proceduru, ako treba, i u tri čitanja, rekla je Kosor. Dogovoreno je da se zakoni, nakon Vladine procedure, uz mišljenja ministarstava, pošalju u Sabor gdje će biti dodatno razmotreni i na nadležnom Odboru. Novi sastanak održat će se po prvom saborskom čitanju.

Inicijativa Akademska solidarnost zamolila je da izabere delegata za medijsku konferenciju koja će se održati 8. lipnja 2011. u 12 sati u prostoriji A-309 na FFZG-u. Izabrana je delegatkinja.

Plenum je dobio poziv da se pridruži u protestu “protiv namere vlasti da Srbiju priključi NATO alijansi – namere kojoj se protivi ogromna većina stanovništva. Ministar odbrane Dragan Šutanovac najavio je da će se 13-15. juna održati NATO konferencija u Beogradu koja će za cilj imati razgovor o budućim aktivnostima NATO-a.” Plenum se zasad ne želi izjasniti o slanju podrške o prosvjedu protiv NATO konferencije u Beogradu.

Sudionik plenuma se javio za sastavljanje “online tehnikalija”, tj. sastavljanje okvirnog dnevnog reda plenuma za objavu na Slobodnom Filozofskom.

Sljedeći plenum održat će se 14. lipnja u 20 sati u Dvorani 7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete iznijeti na sastanku radne grupe ili poslati e-mail na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izglasane su moderatorice.

Pod dnevnom točkom “Razno” potaknuta je rasprava o provedbi odluke o rokovima. Studente bi se trebalo informirati o njihovim pravima. Javili su se sudionici plenuma koji će se pobrinuti za to.

Plenum je zaključen u 21:48h.

13. lipnja 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka