Senat UNIZG: Obustava nastave 2011./2012.

Na današnjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu zaključeno je: sadržaj prijedloga zakona takav je da ih nije moguće popravljati i učiniti prihvatljivima za akademsku zajednicu; ako se sa sveučilišnom zajednicom ne uspostavi puna suradnja na izradi budućeg strateškog okvira u području visokog obrazovanja i znanosti kao preduvjeta za buduće zakonodavstvo, odgodit će se početak nastave u akademskoj godini 2011./2012. na Sveučilištu u Zagrebu.



Zaključci Senata, 5. srpnja 2011.

Dana 21. lipnja 2011., Vlada Republike Hrvatske prihvatila je i uputila na Sabor prijedloge Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti. Na ove prijedloge sveučilišna zajednica je tijekom proteklih mjeseci iznijela mnogobrojne primjedbe. Na sjednici održanoj 10. ožujka 2011., Senat Sveučilišta u Zagrebu zaključio je da oni nisu prikladni za zakonodavnu proceduru i zatražio da se zakonodavstvo u ovom području utemelji na strategiji razvoja visokog obrazovanja i znanosti koju prethodno treba izraditi. Na osnovi ovih zaključaka Senat i druga sveučilišna tijela poduzeli su niz daljnjih koraka kako bi upozorili na neprihvatljivost ovih zakonskih prijedloga, kao i na opasne posljedice za cijeli nacionalni istraživački i visokoobrazovni sustav koje bi se prouzročile njihovim prihvaćanjem.

Na sjednici Senata održanoj 2. lipnja 2011., ministar se suglasio s potrebom izrade nacionalne strategije, ali je ostao pri stavu da postojeći prijedlozi ipak trebaju biti upućeni u saborsku proceduru. Senat je ponovio da se ne dijeli taj stav, ali je u znak spremnosti za dijalog pristao osnovati radnu skupinu koja će, u kontekstu rada na izradi Nacionalne strategije, s predstavnicima MZOŠ analizirati nacrte zakona i na njih pristigle primjedbe, uspostaviti primjereni dijalog o dijelovima predloženih nacrta koja se ne mogu uključiti u polazišta za izradu strategije te raditi na iznalaženju rješenja prihvatljivih akademskoj zajednici.

Na sastanku s tom radnom skupinom, ministar je zatražio da ona predloži amandmane koji bi prijedloge zakona učinili prihvatljivim. Ministar je bio dobro upoznat s činjenicom da radna skupina nije bila ovlaštena to učiniti, jer je Senat u više navrata odlučio da se predloženi tekstovi na taj način ne mogu popravljati. Nakon što je radna skupina podsjetila ministra da ona ne može predložiti amandmane koji bi tekst učinili prihvatljivim Sveučilištu, sastanci radne skupine i predstavnika ministarstva više se nisu sazivali.

Vlada je prijedloge koje je MZOŠ pripremio uputila u saborsku proceduru, bez ikakvog očitovanja na mnogobrojne kritične osvrte i stručne primjedbe koje je u protekla dva mjeseca uputila akademska zajednica. Ministarstvo je time pokazalo nespremnost za minimum dijaloga sa sveučilišnom zajednicom.

Slijedom svega navedenoga, Senat donosi sljedeće zaključke:
  • Sadržaj prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti takav je da oni nisu trebali biti upućeni u saborsku proceduru. Način njihove pripreme i upućivanja u proceduru takav je da ih u nastavku takve procedure nije moguće popravljati i učiniti prihvatljivima za akademsku zajednicu.
  • Ako se sa sveučilišnom zajednicom ne uspostavi puna suradnja na izradi budućeg strateškog okvira u području visokog obrazovanja i znanosti kao preduvjeta za buduće zakonodavstvo, u skladu s propisima Republike Hrvatske i standardima demokratske procedure, odgodit će se početak nastave u akademskoj godini 2011./2012. na Sveučilištu u Zagrebu.

Senat ponovno izražava spremnost Sveučilišta u Zagrebu na suradnju u izradi Nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja i zakona sastavljenih temeljem takve strategije.


*Upozoravamo čitatelje da službeni dokument sa zaključcima današnje sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu još uvijek nije objavljeno na njihovoj službenoj stranici.

Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve