Blokada na Filološkom fakultetu u Beogradu

Jutros je blokirana nastava na Filološkom fakultetu u Beogradu nakon što je Ministarstvo obrazovanja u petak odbilo ispuniti zahtjeve studenata iznesene tijekom protesta koje je Plenum FFZG-a podržao. Upravo se na Filološkom fakultetu odvija plenum na kojemu će se glasiti o daljnjim akcijama i potvrditi blokadu. U nastavku pročitajte današnju izjavu za medije, a više informacija možete naći na njihovoj stranici.

Ministarstvo obrazovanja je u petak 14.10.2011. odbilo da ispuni zahteve studentskog protesta, pritom obrazlažući da mi nemamo nikakav legitimitet i da mogu prihvatiti pregovore jedino sa Studentskom konferencijom univerziteta Srbije (SKONUS), a koja nas je prva i dovela do postojeće situacije.

Ostavljeni bez odgovora i drugih metoda borbe, studenti su na plenumu nakon protesta koji je održan u petak 14.10.2011. odlučili da je blokada fakulteta jedini mogući i efikasni metod borbe koji preuzimamo. Filološki fakultet je od danas u blokadi, sva nastava se odlaže do daljenjeg i zgrada fakulteta se nalazi pod kontrolom studenata. Izuzev nastave, sve ostale aktivnosti će se odvijati kao i do sada. Tokom blokade će se organizovati alternativna dešavanja i edukativne ativnosti organizovane od strane samih studenata.

Ovim pokušavamo da ukažemo na ponižavajuće teške i nepodnošljive uslove u kojima se danas nalazi studentska populacija, a koji proizvode drastične posledice na sam život studenta, porodice koje studente izdržavaju, pa samim tim i na celo društvo. Studiranje postaje onemogućeno sve većem broju ljudi, finansijski i društveni teret koji studenti nose na svojim leđima postaje praktično nemoguće podneti. Računi, stan, hrana, knjige, školarine su neki od mnogih problema sa kojima se danas studenti sami bore bivajući primorani da paralelno sa studijama traže zaposlenje koje im nije zagarantovano čak ni nakon završetka studija. Krenuli smo putem koji ima za cilj preokrenuti ovu situaciju po svaku cenu.

Blokada koju mi sprovodimo nije napad, već sama odbrana obrazovanja. Sve što danas pokrećemo može se videti samo kao najprogresivniji pokret u današnjem društvu, pokret koji je samoorganizovan na principima demokratije i bez ikakvih predstavnika i studentskih organizacija koje godinama podržavaju tok u kome se visoko obrazovanje usmeravalo. Mi danas stajemo u odbranu studentske autonomije, u odbranu demokratije i u odbranu obrazovanja koje mora biti dostupno svima. Ovo nije ograničena studentska borba, ovo je društvena borba i borba za slobodnije i pravednije društvo. Zato, spremni smo da se povežemo svakom samoorganizovanom društvenom borbom koja deli naše stavove i pozivamo sve koji to žele i mogu da se pridruže studentskoj borbi i blokadama fakulteta koje su u toku i koje predstoje. Takođe, pozivamo sve koleginice i kolege da tokom blokade okupiraju svoj fakultet i iskoriste njegove resurse i kapacitete u aktivnosti koje će biti edukativne, radne i dalje organizacione prirode. Blokadom otvaramo univerzitet, nakon svega ona za nas predstavlja festival svetlosti i zvuka koji nas može vratiti u život. Oslobodićemo univerzitet i očuvati ga slobodnim!

Znanje nije roba! Svi u blokade!

Plenum studentkinja i studenata Filološkog fakulteta u Beogradu

17.10.2011.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve