Plenum

Izvještaj sa 161. plenuma, 6. prosinca 2011.

Na 161. plenumu održanom 6. prosinca 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda. Izrađena je konačna procedura za izbor studentskog pravobranitelja. Izabrani su studentski predstavnici za sljedeće Fakultetsko vijeće. Izabrali smo delegata za odlazak u Ljubljanu na alternativni program blokade Filozofskog fakulteta.

Na 161. plenumu održanom 6. prosinca 2011. raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda.

Na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma promjenjena je lozinka za pristup mailu plenum.tehnikalije.

Radna grupa za mini akcije nije organizirala akciju prije izbora, a na plenumu se povela rasprava o sljedećem povoljnom trenutku u kojemu bi se opet upozorilo na zanemarivanje problema u visokom obrazovanju. Nešto bi se moglo izvesti pred donošenje proračuna. Treba i dalje raditi na informiranju i agitaciji.

Plenum je izglasao proceduru za izbor studentskog pravobranitelja:

    1. javna objava natječaja (bio bi otvoren 10 dana, prijave se šalju na mail studentskog pravobranitelja, uz standardizirani obrazac),
    2. prijave plenumu izlažu prošli pravobranitelji, plenum glasa o novima i
    3. rezultati se javno objavljuju.

Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju moli da se dogovorimo oko prostorije A-001 koja je bila prostorija odsjeka prije dodjeljivanja plenumu. Plenum je izglasao dva kandidata koji će razgovarati s pročelnikom Odsjeka. Plenum je odlučio ustupiti prostoriju Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju od sljedećeg semestra uz određene uvjete (o terminima, o stvarima koje se nalaze u prostoriji i sl.). Na sljedećem plenumu će se donijeti konačna odluka.

Plenum je izglasao šest delegata za sljedeće Fakultetsko vijeće koje će se održati u petak 16. prosinca.

Plenum traži novog administratora uza plenumsku mailing listu (posao se uglavnom svodi na dodavanje novih ljudi), zainteresirani mogu se javiti na sljedećem plenumu.

Na sjednici Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu izabran je novi studentski pravobranitelj na sveučilišnoj razini, novi pravobranitelj je s Katoličko-bogoslovnog fakulteta. Traže savjetnika u uredu, zainteresirani se mogu javiti Studentskom zboru Sveučilištu.

Održana je sjednica Saveza studentskih udruga FFZG-a. Sazvana je izborna skupština za izbor predsjedništva u srijedu 14. prosinca u Vijećnici Fakulteta, predstavljena je ISIC kartica (mogući razni popusti i pogodnosti za studente, kartica ima internacionalni karakter), SSUFF odbio je mogućnost postavljanja kondomata u prostor Filozofskog fakulteta. Zadnja točka je rješavanje problema s prostorijama A-015 i A-016 koja je odgođena dok se ne izabere predsjedništva.

Plenum je izglasao delegata za odlazak u Ljubljanu i sudjelovanje u alternativnom programu na blokiranom Filozofskom fakultetu, a uz njega ide i dvoje delegata Akademske solidarnosti.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Plenum će se održati u četvrtak, 15. prosinca u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

11. prosinca 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka