Civilno društvo, nevladine organizacije i javna sfera

Posljednjih desetljeća, kako je demokratska borba dobila na važnosti – nakon što ju je, općenito govoreći, ljevica podcjenjivala – tako se ponovno pojavila kategorija civilnog društva. Ona se sama po sebi protivi Državi i mijenja klasne odnose. Radi se o povratku klasičnom liberalizmu koji prati povratak liberalizma na ekonomskom planu – neoliberalizam.


Veliki povratak Marksovom opusu proizlazi iz otkrića da se klasne veze isprepliću sa cjelinom kapitalističkog društva. Nakon što je radio s kategorijama nasljeđenima od liberalizma, poput civilnog društva/civilne Države, napravio je ono što zovemo “anatomijom civilnog društva” i ondje pronašao klase i klasnu borbu.

Posljednjih desetljeća, kako je demokratska borba dobila na važnosti – nakon što ju je, općenito govoreći, ljevica podcjenjivala – tako se ponovno pojavila kategorija civilnog društva. Ona se sama po sebi protivi Državi i mijenja klasne odnose. Radi se o povratku klasičnom liberalizmu koji prati povratak liberalizma na ekonomskom planu – neoliberalizam.

U granice ove kategorije ulaze organizacije različitog tipa, od onih usko povezanih s društvenim pokretima i s drugim oblicima otpora vojnoj diktaturi, do drugih, mnogo neodređenijh. Takvo je stapanje moguće zato što kategorija civilnog društva tome pogoduje. Ona bi značila “ono što nije Država”, dopuštajući da se pod ovaj široki kišobran skriju udruge onih koje se bave poljoprivrednim poslovima i one seoskih radnika, one čiji su članovi vlasnici banaka i bankari, udruge gospode s privatnih fakulteta kao i one studentske. Drugi su izrazi “civilnog društva” još problematičniji, poput trgovaca naftom, vojski, itd., a koji svi pripadaju “civilnom društvu”.

Svima im je zajednički nedostatak transparentnosti jer se same prozivaju predstavnicima civilnog društva, a izabiranje voditelja i načini donošenja odluka obično su netransparentni. Dovoljno je pogledati kako je lako osnovati nevladinu organizaciju i kandidirati se za dobivanje novca iz proračuna ili prikriti sumnjive projekte.

Osim neodređenosti – da upotrijebim blaži izraz – tu je i definicija “nedržavnog”. Ta se protudržavna pozicija lagano svodi na neoliberalne pozicije. Nemaju granica u odnosu prema “partnerstvima” s velikim privatnim korporacijama i njihovim zakladama, dok je, pak, zona razgraničenja u odnosu s državom jasno ocrtana.

S ponovnim javljanjem liberalizma došlo je do preporoda njegove vizije demokracije i države. Demokracija je počela značiti postavljanje granica i unutarnje kontrole nad djelovanjem Države, koja bi onda po definiciji bila glavni neprijatelj demokracije, čiji su sastavni dijelovi, kako se čini, pojedinci združeni u civilnom društvu.

U tom slučaju bi pitanje bilo kako civilno društvo može kontrolirati Državu kako bi osiguralo demokracija. Što više Države, manje demokracije – tako neoliberalizam prodaje svoju teoriju o minimalnoj državi. Ograničimo državu, kako bi tržište preuzelo glavnu ulogu. U teoriji, glavnu ulogu bi igralo civilno društvo koje zapravo jedva prikriva tržište.

Taj negativni koncept Države napušta put demokratizacije Države. To je liberalan koncept, ponovno aktualiziran idejom kontrole civilnog društva nad Državom – a koje čine nevladine i druge organizacije koje kane igrati tu ulogu.

Politika koja je najviše napredovala na stvaranju demokracije u Brazilu bila je participatorno sastavljanje proračuna koja je ojačala javnu sferu unutar same Države, na štetu trgovačkih interesa. Demokratska borba nije van Države, nego se s njom presijeca. U državi su zastupljeni različiti interesi koji se, iako su proturječni, križaju u društvu.

Razdvajanje te dvije stvari (demokratske borbe i Države) liberalnog je karaktera, lišeno osnovnog aspekta realnosti – sve je ispresijecano društvenim određenjima. Civilno društvo je fikcija, baš kao i Država koja je u opreci s njim, i sve to bez klasnog određenja.

Demokratizirati je demerkantilizirati, potvrditi sferu javnosti na štetu trgovinske sfere. Demokratizirati znači ojačati ulogu građana nauštrb uloge potrošača. Demokratizirati znači donijeti demokratizaciju u u srce države.

Emir Sader
S portugalskog preveo Ivan Tomašić
Na portugalskom objavljeno u Carta Maior 20. studenog 2011.

Vezani članci

  • 13. rujna 2020. Protiv britanske kozmičke desnice u usponu ljevica se mora boriti razumom "Jednom kada prihvatimo da smo svi uvučeni u probleme s kojima se suočava cijeli svijet, njihovo rješavanje postaje puno zahtjevniji zadatak od pukog svrgavanja neke tajne kabale. Međutim, to ipak znači da možemo adresirati i ponuditi bolja objašnjenja i rješenja za stvarne svjetske probleme i iskustva zbog kojih ljudi mogu završiti u zečjoj rupi ekstremno desnih teorija zavjere."
  • 13. rujna 2020. Darovna ili podatkovna platforma? Kapitalistička gostoljubivost i novi platni zid Couchsurfinga "Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije."
  • 11. rujna 2020. Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u Kini "Dok sekularna kriza kapitalizma poprima naizgled neekonomski karakter, nove epidemije, glad, poplave i druge „prirodne“ katastrofe koristit će se kao opravdanje za proširivanje državne kontrole, a odgovor na te krize sve će više funkcionirati kao prilika za vježbanje novih i neisprobanih protupobunjeničkih mjera. Dosljedna komunistička politika mora moći zajedno sagledati obje te činjenice. Na teorijskoj razini to znači razumijevanje činjenice da je kritika kapitalizma osiromašena ako se odvaja od prirodnih znanosti. No, na praktičnoj razini to također podrazumijeva da je jedini politički projekt koji je danas moguć onaj koji je sposoban orijentirati se na terenu definiranom globalnom ekološkom i mikrobiološkom katastrofom, kao i djelovati u ovom stanju neprestane krize i atomizacije."
  • 6. rujna 2020. Znati što je ispravno, a činiti suprotno: Asistentica i rad "Film Asistentica, redateljice Kitty Green, u startu je dočekan kao film #metoo pokreta. Teško je ne gledati ga na ovaj način. Film o kojem njegova redateljica/scenaristica govori kao „scenariziranoj ne-fikciji“ bavi se jednim danom u životu asistentice holivudskog producenta, koji se u svakom smislu doima kao tip sličan Harvey Weinsteinu, sve do zalihe injekcija alprostandila koju drži u uredu. Film je zanimljiv jer ni u jednom trenutku ne prikazuje ovog lika, zadržavajući se na zvuku njegova glasa dok se dere i na prikazu njegovih manipulativnih e-mailova. Film ne zanimaju poslovične „trule jabuke“, kako kaže Green, nego strukturni uvjeti koji omogućuju takve osobe."
  • 6. rujna 2020. Striptizete su radnice koje imaju moć sindikalnog udruživanja "Striptizetama i vozačima_cama Ubera zajednička je barem jedna stvar: žrtve su pogrešne klasifikacije svojih šefova, koja sve više uzima maha. Međutim, Brandi Campbell, plesačica za odrasle iz Ohia, borila se protiv takve prakse na sudu i pobijedila. Zakon je u tom pogledu jasan: striptizete su radnice koje imaju pravo na sindikalno udruživanje i štrajk."
  • 6. rujna 2020. Pesticidi ubrzavaju širenje smrtonosnih parazita "Čak i niske koncentracije pesticida mogu povećati transmisiju i oslabiti napore da se obuzda druga najčešća parazitska bolest"
  • 30. kolovoza 2020. Mreža seksualnih radnica koju smo gradile spašava nas tijekom COVID-19 pandemije "Seksualna sam radnica iz Argentine. Ne mogu raditi, i ne primam nikakvu naknadu od države, ali naša grassroots mreža pomaže nam preživjeti. #HumansofCOVID19"
  • 30. kolovoza 2020. Neoliberalno sveučilište pada na ispitu koronavirusa "Samo nekoliko dana prije jesenskog semestra, sveučilište Marquette izlaže opasnosti svoju radnu snagu te studentice i studente. Međutim, kako ne postoji sindikat sveučilišnog osoblja, administratori i povjerenici nisu odgovorni nikome za štetu koju čine."
  • 23. kolovoza 2020. Privatne škole oduvijek su omogućavale bogatim učenicima da upadnu na fakultet preko reda "Sveučilišni prijemni ispiti u Ujedinjenom Kraljevstvu moralno su prijeporni i u najboljim okolnostima, a ove godine očigledno ne živimo u najboljim okolnostima. Budući da nije moguće pisati ispite uživo, učenike se vrednovalo na temelju predviđanja, dosad ostvarenih rezultata i povijesnih postignuća njihove škole. Njihova obrazovna budućnost počiva na algoritmu."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve