Izjava za medije sindikata Akademska solidarnost: Zajedničko dobro i kolektivni karakter znanja, 21. veljače 2012.

U nastavku pročitajte izjavu Sindikata visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost povodom trgovinskog sporazuma ACTA-e. Sindikat ističe potrebu za ofenzivnim postavljanjem kritike i zahtjeva, usmjeravanjem pažnje prema osporavanju koncepata autorskih prava i intelektualnog vlasništva, na kojima je zasnovana ACTA, postuliranjem ideja zajedničkog intelektualnog dobra i kolektivnog karaktera znanja, te na potrebu borbe protiv kapitalističkom sustavu svojstvenog procesa ograđivanja i komercijalizacije zajedničkog dobra.

Zajedničko dobro i kolektivni karakter znanja

The law locks up the man or woman,
Who steals the goose from off the common.
But leaves the greater villain loose,
Who steals the common from off the goose.

And geese will still a common lack
Till they go and steal it back.

Anonymous, ~1600, England

Javni govor o međunarodnom Anti-krivotvoriteljskom trgovinskom sporazumu (ACTA) ukazao je na određene granice javnog diskursa i političkog imaginarija. Ne bez razloga, zamjerke Sporazumu u medijskom prostoru uglavnom su ukazivale na prijetnje aspektima ljudskih i građanskih prava poput slobode govora i izražavanja, prava na privatnost, presumpcije nevinosti, prava na sudski postupak i razmjernosti kazne zločinu. U manjoj mjeri problematiziran je niz vezanih tema: nedemokratsko donošenje trgovinskih sporazuma, porast globalne nejednakosti, problemi s tretmanom generičkih lijekova, pravo na plaćeni rad, pitanje vlasništva nad patentima za biljne sorte sjemena, nejednaka dostupnost medicinskih i znanstvenih istraživanja i otkrića, problem plagijatorstva, provedba uredbi s obzirom na stanje na terenu, itd.

Svaki od ovih uvida ukazuje na zaseban dio širokog problemskog sklopa unutar kojeg je moguće provoditi analizu. No, takva fragmentacija neuralgičnih mjesta lako može postati dijelom obrambene strategije koja se bavi ublažavanjem posljedica, uz ignoriranje uzroka. Kao mogući pravci djelovanja, u javnosti su se pojavile ideje primjerenije regulacije, čak i reforme sustava autorskih prava i intelektualnog vlasništva. Neovisno o tome što smatramo primjerenom razinom, opsegom, metodom i oblikom regulacije i reforme, bez angažmana u političkoj sferi karakter takvih prilagodbi prepušten je birokratskoj i tehnološkoj ekspertizi koja operira u okviru neoliberalnog konsenzusa. Pritom se složeni koncepti autorskih prava i intelektualnog vlasništva tretiraju kao samorazumljive polazne točke.

Da bismo kritiku postavili ofenzivno pažnju treba usmjeriti na osporavanje tih koncepata postuliranjem ideja zajedničkog intelektualnog dobra i kolektivnog karaktera znanja, te na potrebu borbe protiv kapitalističkom sustavu svojstvenog procesa ograđivanja i komercijalizacije zajedničkog dobra. Čitava ekonomsko-politička logika zaštite intelektualnog vlasništva temelji se na imperativu da se sve stvari i iskustva svede na novčane ekvivalente, njihovu razmjensku vrijednost. Kako bi se javni govor pretvorio u javnu raspravu, treba ga okrenuti naglavce i protresti.

Kultu pokradenog „genija“, koji tobože neponovljivo i ni iz čega stvara djelo čiji je vlasnik, valja suprotstaviti društveno porijeklo znanja i umjetnosti. Bez obzira govorimo li o intertekstualnosti, derivativnom karakteru umjetnosti, znanstvenoj razmjeni ili konstitutivnoj nemogućnosti postojanja privatnog jezika, svakom „geniju“ prethodi minuli umreženi kolektivni rad. Intelektualna sredstva za proizvodnju posuđena su, a kako bi novim generacijama bila dostupna, treba ih i vratiti.

Naravno da živi rad autorâ treba biti plaćen. No, zbog nejednake moći pregovaračkih pozicija autora s jedne, te korporacija s druge strane, od tog rada najveću korist imaju nakladnici i izdavači te kompanije za zaštitu autorskih prava. Zanemarimo li tu disproporciju i krenemo se baviti ACTA-om i sličnim ugovorima isključivo iz rakursa zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništva, možemo se lako naći u poziciji da se umjesto za pravo intelektualnog radnika na plaćeni rad borimo za pravo intelektualnog poduzetnika na ubiranje rente s ograđenog dijela zajedničkog dobra.

U izjavi inicijative STOP ACTA! koju podržavamo stoji: „…ako raspravljamo o autorskim pravima, treba reći da su digitalne mreže donijele izobilje kulture i znanja tamo gdje je u analognom svijetu vladala oskudnost. Izobilje se ne da vratiti u oskudnost bez pravnog, institucionalnog, tehnološkog ili ekonomskog nasilja.“ Suprotstaviti se tom nasilju znači suprotstaviti se dominaciji doktrine koja je tržište učinila dogmom i povjerovati u mogućnost dobrobiti svih društvenih subjekata.

Sindikat Akademska solidarnost Zagreb, 21. veljače 2012.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve