Skup: Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu (Ljubljana-Zagreb)

Od 19. do 21. travnja 2012. u Ljubljani i Zagrebu održavati će se međunarodni stručno-znanstveni skup “Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu”, čiji su inicijatori Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” i pokret “Mi smo univerza”, a uz njih, suorganizatori skupa su Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani. Zagrebački dio skupa održavat će se u Vijećnici Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u petak i subotu, 20. i 21. travnja 2012.


ČETRTEK, 19. 4. 2012
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

9.00–9.30 Otvoritev posveta inrazglasitev nagrajencev antropološko-fotografskega natečaja

9.30–12.00 Predavanja: Zakaj (sploh) rabimo teorijo?
  • Bojan Baskar: O čem govorimo, ko govorimo o teoriji?
  • Tomislav Pletenac: Privrženost teoriji
  • Drago Rotar / Taja Kramberger: Univerza kot družbena institucija in prakse oblasti
  • Nikolai Jeffs: Sledenje “tiraniji nestrukturiranosti” in “tiraniji tiranije”
Moderatorka: Uršula Lipovec Čebron

12.00–12.15 Odmor za kavo

12.15–14.45 Okrogla miza: Angažirana etnografija
  • Sara Pistotnik: Onkraj opisa in analize: prispevek etnografije pri gradnji bojev
  • Tomaž Gregorc: Dileme angažirane antropologije skozi okvir militantnega raziskovanja
  • Uršula Lipovec Čebron: Angažirana etnografija in vprašanje smisla raziskovalne dejavnosti
  • Bojan Dekleva / Špela Razpotnik: Raziskovanje v socialni pedagogiki – udeleženost, sodelovanje, usmerjenost
  • Ivona Grgurinović: Etnografija in raziskovanje sodobnih družbenih gibanj
Diskutanta: Miha Novak in Aljoša Dujmić

14.45– 15.45 Odmor za kosilo

15.45–18.15 Forum: Razmislek o zasedbi Filozofske fakultete – Kaj smo dosegli? Česa nismo? Kaj še bomo?

Sodelujejo: Lilijana Burcar, Gaber Aleš, Rastko Močnik, Miha Poredoš, Ana Brancelj, Damijan Štefanc, Adam Berišić, Dragan Nikčevič

Moderatorja: Bojan Baskar in Blaž Bajič

18.15 Odhod na demonstracije proti varčevalnim ukrepom

PETEK, 20. 4. 2012
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

10.00–13.00 Delavnica: Alternativne oblike združevanja, ekonomije subalternacije
  • Blaž Habjan: Stanovanjske kooperative
  • Vasja Simić: Socialni inkubator
  • Marko Pretner: Zadruga Soča-Trenta
  • Blaž Murn: Kreativne zadruge
  • Anton Komat: Biozofija
Moderator: Peter Simonič

13.00–14.30 Odmor za kosilo

14.30 – 17.30 Delavnica: Umetniške prakse med subverzivnostjo in konformizmom

Delavnica angažiranega gledališča KUD LJUD in umetniška akcija v javnem prostoru v centru Ljubljane

Moderator: Primož Časl

SPREMLJEVALNI PROGRAM POSVETA
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

Antropološko fotografski natečaj 2012
Razglasitev nagrajencev: 19. 4. 2012

Ponedeljek, 16. 4. 2012, ob 18h
Projekcije z diskusijo: Večer angažiranih filmov

Torek, 17. 4. 2012, ob 17h
Okrogla miza: Teorije in prakse raziskovalcev iz Colectivo situaciones

Sreda, 18. 4. 2012, ob 10h
Delavnica: Časopisno gledališče in priprava transparentov za stavko javnega sektorja (18. 4.) in demonstracij proti varčevalnim ukrepom (19. 4.)

PETAK, 20. 4. 2012.
Vijećnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)

9:00–9:30 Otvaranje zagrebačkog dijela skupa

9:30–12:00 Obrazovne i znanstvene politike
  • Mislav Žitko: Preludij za komodifikaciju obrazovanja: teorija ljudskog kapitala
  • Andrea Milat: Uloga humanističkih znanosti u izgradnji društveno odgovornog obrazovnog sustava
  • Mario Kikaš: Kapitalizam, nacionalizam i intervencionizam: kratki osvrt na stanje u obrazovnom pogonu Bosne i Hercegovine
  • Petar Jandrić: Akademska direktna akcija: dvorske lude u umreženom društvu
  • Dijana Ćurković: Diskurs preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti
  • Diskusija
12:00–14:00 Pauza za ručak

14:00–15:30 Znanstveni časopisi, znanstveni sustav i smisao znanosti
  • Goran Pavlić: O kolegijalnosti – ka novoj pedagogizaciji epistemologije
  • Sandra Križić Roban: S ili bez razmaka – maratonsko ritualno brojanje znakova u svrhu prikupljanja uvjeta za izbor u zvanje
  • Igor Čatić: Kakve časopise treba Hrvatska?
  • Diskusija

15:30–16:00 Pauza

16:00–18:00 Humanističke znanosti i pluriperspektivnost
  • Zvonko Kovač: Interdisciplinarna solidarnost
  • Hrvoje Jurić: Multidisciplinarnost, pluriperspektivnost i integrativnost u znanosti i obrazovanju
  • Marija Selak: U limbu predgovora
  • Morana Čale: Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije
  • Diskusija
18:00–18:30 Pauza

18:30 Panel: Uz kritiku Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju Sindikata “Akademska solidarnost”

Moderatorica: Ankica Čakardić

PETAK, 20. 4. 2012., Dokukino Croatia (Katančićeva 3, Zagreb)

21:00 Projekcija filma Blokada Igora Bezinovića

22:30 Razgovor: Blokada – tri godine kasnije

SUBOTA, 21. 4. 2012.
Vijećnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)

10:00–11:30 Istraživanja akademske zajednice

  • Ksenija Klasnić, Petra Rodik, Izvor Rukavina: Anketiranje inicijative Akademska solidarnost
  • Sunčana Kukolja Taradi: Da li je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponašanje?
  • Iva Melinšćak Zlodi i Marijana Glavica: Dostupnost znanstvenih informacija u hrvatskim akademskim knjižnicama
  • Diskusija
11:30–12:00 Pauza

12:00–14:00 Otpor i promjene u Sloveniji
Prezentacija izlaganja i diskusija sa ljubljanskog dijela skupa Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu

Sudjeluju: Anja Muhvič, Blaž Bajič, Miha Novak, Aljoša Dujmić, Primož Časl i Uršula Lipovec Čebron

14:00–15:30 Pauza za ručak

15:30–17:30 Načela i metode otpora
  • Ivana Zagorac: O kritičkome mišljenju
  • Saša Blagus: Znanost i gušenje otpora
  • Zdravko Popović: Društveni sustav kao bioetičko pitanje
  • Markus Schatten: Politički aktivizam 2.0 – pregled alata i mogućnosti na suvremenom Webu
  • Diskusija
17:30–18:00 Završna diskusija

Vezani članci

  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi "Na gotovo dvjesto pedeset strana gustog materijala, književnost kao praksa pisanja jedva da se i spominje. Umjesto toga (o) piscu se sudi s obzirom na to u kojoj je mjeri politički djelovao u skladu ili (pretežito) usuprot načelima koje liberalna inteligencija drži transcendentnim. Takvo je analitičko polazište posve legitimno, no ono ne treba auru književnog znalca, koju Mandić sveudilj potura, pridodavši na samom kraju i popis svojih književnih recenzija, valjda kao dokaz vlastite ekspertize."
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim "U širokom luku od avangardnih preko neoavangardnih do alternativnih umjetničkih praksi, kojim autorica ocrtava dinamični odnos institucije umjetnosti i socijalizma, historijska je ironija da je upravo alternativna scena postala rodno mjesto prekarnih radnih uvjeta. Jugoslavenska socijalistička institucija umjetnosti tako je napravila puni krug – od integracije umjetnika u društvenu podjelu rada do umjetnika-poduzetnika suvremenog neoliberalnog tipa. U sjajnoj analizi Katje Praznik ona se pred nama rastvara kao iznimno zanimljiv analitički predmet, upravo zato što nam dokazuje kako u momentu krize poduzetnički model nije bio rješenje."
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu‟ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.
  • 19. prosinca 2021. Prilog razvijanju konceptualnih okvira rada njege Nakon utemeljujućih debata o socijalnoj reprodukciji, o razlikama između unitarnih i višesistemskih teorija i o nadnicama za kućni rad tijekom 1970-ih, od 1990-ih se u okvirima feminističke ekonomije teorijski utemeljuje i jedna specifična vrsta socijalno-reproduktivnog rada: rad njege. Dakako, geopolitička, povijesna i međunarodna podjela rada reprodukcije, odnosno globalni lanci njege, iziskuju analitičko nijansiranje razlika u zemljama kapitalističkog centra (gdje se rad skrbi poglavito delegira na jeftinu migrantsku i ne-bijelu radnu snagu), u socijalističkim državama (gdje je umnogome državno podruštvljen) i u zemljama globalnog Juga (gdje se socijalno-reproduktivni aranžmani oslanjaju na šire obitelji, zajednice, civilni sektor i neformalni sektor rada). Složenija konceptualizacija rada njege dolazi i iz feminističkih istraživanja socijalnih politika, te kroz konceptualne alatke dijamanata njege i ukupne društvene organizacije rada.
  • 16. prosinca 2021. Romski feminizam: od rodno-ravnopravnog preko intersekcionalnog prema socijalno-reproduktivnom pogledu (3. dio) Nakon analize elemenata rodno-ravnopravne i intersekcionalne optike, posljednji dio triptiha o romskom feminizmu donosi prikaz optike teorije socijalne reprodukcije, koja se ovdje razmatra kao analitički i politički najpotentniji okvir za promišljanje položaja Romkinja, a u sprezi s marksističkim razumijevanjem složenih odnosa rada: i proizvodnog (prije svega kroz ukotvljenost u neformalnu sferu rada) i reproduktivnog (kroz marginalizirana domaćinstva u kojima se socijalno reproducira rasijalizirana radna snaga). Pokazuje se kako je najveći broj Romkinja ne samo dio rasijalizirane, etnicizirane i orodnjene radničke klase, već je njihov položaj zapravo potpuno uključen u kapitalizam. Utoliko su i zagovaranja politike inkluzije promašena, a socijalno-reproduktivni pogled naznačuje jedinu revolucionarnu putanju: antikapitalističku.
  • 13. prosinca 2021. Neoliberalna država globalnog Juga (2): bliži li se kraj autoritarnog neoliberalizma? "Indija i Turska su jedine dvije velike države globalnog Juga u kojima je kulturni nacionalizam ostvario pobjedu nad sekularizmom i uspostavio kontinuiranu vlast. Međutim, oba primjera pokazuju da kulturni nacionalizam ulazi u svoju autoritarnu fazu, koju u slučaju Indije neki autori_ce nazivaju i fašističkom. U trenutnim geopolitičkim okolnostima u kojima ove dvije države imaju bitnu ulogu, razvoj ovakvih tendencija poziva na oprez, a istovremeno zlokobno potvrđuje tezu da formalno demokratske institucije nisu dovoljne da bi spriječile razvoj autoritarnih političkih oblika vlasti."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve