Događanja

Skup: Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu (Ljubljana-Zagreb)

Od 19. do 21. travnja 2012. u Ljubljani i Zagrebu održavati će se međunarodni stručno-znanstveni skup “Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu”, čiji su inicijatori Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” i pokret “Mi smo univerza”, a uz njih, suorganizatori skupa su Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani. Zagrebački dio skupa održavat će se u Vijećnici Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3) u petak i subotu, 20. i 21. travnja 2012.


ČETRTEK, 19. 4. 2012
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

9.00–9.30 Otvoritev posveta inrazglasitev nagrajencev antropološko-fotografskega natečaja

9.30–12.00 Predavanja: Zakaj (sploh) rabimo teorijo?

  • Bojan Baskar: O čem govorimo, ko govorimo o teoriji?
  • Tomislav Pletenac: Privrženost teoriji
  • Drago Rotar / Taja Kramberger: Univerza kot družbena institucija in prakse oblasti
  • Nikolai Jeffs: Sledenje “tiraniji nestrukturiranosti” in “tiraniji tiranije”

Moderatorka: Uršula Lipovec Čebron

12.00–12.15 Odmor za kavo

12.15–14.45 Okrogla miza: Angažirana etnografija

  • Sara Pistotnik: Onkraj opisa in analize: prispevek etnografije pri gradnji bojev
  • Tomaž Gregorc: Dileme angažirane antropologije skozi okvir militantnega raziskovanja
  • Uršula Lipovec Čebron: Angažirana etnografija in vprašanje smisla raziskovalne dejavnosti
  • Bojan Dekleva / Špela Razpotnik: Raziskovanje v socialni pedagogiki – udeleženost, sodelovanje, usmerjenost
  • Ivona Grgurinović: Etnografija in raziskovanje sodobnih družbenih gibanj

Diskutanta: Miha Novak in Aljoša Dujmić

14.45– 15.45 Odmor za kosilo

15.45–18.15 Forum: Razmislek o zasedbi Filozofske fakultete – Kaj smo dosegli? Česa nismo? Kaj še bomo?

Sodelujejo: Lilijana Burcar, Gaber Aleš, Rastko Močnik, Miha Poredoš, Ana Brancelj, Damijan Štefanc, Adam Berišić, Dragan Nikčevič

Moderatorja: Bojan Baskar in Blaž Bajič

18.15 Odhod na demonstracije proti varčevalnim ukrepom

PETEK, 20. 4. 2012
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

10.00–13.00 Delavnica: Alternativne oblike združevanja, ekonomije subalternacije

  • Blaž Habjan: Stanovanjske kooperative
  • Vasja Simić: Socialni inkubator
  • Marko Pretner: Zadruga Soča-Trenta
  • Blaž Murn: Kreativne zadruge
  • Anton Komat: Biozofija

Moderator: Peter Simonič

13.00–14.30 Odmor za kosilo

14.30 – 17.30 Delavnica: Umetniške prakse med subverzivnostjo in konformizmom

Delavnica angažiranega gledališča KUD LJUD in umetniška akcija v javnem prostoru v centru Ljubljane

Moderator: Primož Časl

SPREMLJEVALNI PROGRAM POSVETA
Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo
Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5; nasproti Gimnazije Vič)

Antropološko fotografski natečaj 2012
Razglasitev nagrajencev: 19. 4. 2012

Ponedeljek, 16. 4. 2012, ob 18h
Projekcije z diskusijo: Večer angažiranih filmov

Torek, 17. 4. 2012, ob 17h
Okrogla miza: Teorije in prakse raziskovalcev iz Colectivo situaciones

Sreda, 18. 4. 2012, ob 10h
Delavnica: Časopisno gledališče in priprava transparentov za stavko javnega sektorja (18. 4.) in demonstracij proti varčevalnim ukrepom (19. 4.)

PETAK, 20. 4. 2012.
Vijećnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)

9:00–9:30 Otvaranje zagrebačkog dijela skupa

9:30–12:00 Obrazovne i znanstvene politike

  • Mislav Žitko: Preludij za komodifikaciju obrazovanja: teorija ljudskog kapitala
  • Andrea Milat: Uloga humanističkih znanosti u izgradnji društveno odgovornog obrazovnog sustava
  • Mario Kikaš: Kapitalizam, nacionalizam i intervencionizam: kratki osvrt na stanje u obrazovnom pogonu Bosne i Hercegovine
  • Petar Jandrić: Akademska direktna akcija: dvorske lude u umreženom društvu
  • Dijana Ćurković: Diskurs preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti
  • Diskusija

12:00–14:00 Pauza za ručak

14:00–15:30 Znanstveni časopisi, znanstveni sustav i smisao znanosti

  • Goran Pavlić: O kolegijalnosti – ka novoj pedagogizaciji epistemologije
  • Sandra Križić Roban: S ili bez razmaka – maratonsko ritualno brojanje znakova u svrhu prikupljanja uvjeta za izbor u zvanje
  • Igor Čatić: Kakve časopise treba Hrvatska?
  • Diskusija

15:30–16:00 Pauza

16:00–18:00 Humanističke znanosti i pluriperspektivnost

  • Zvonko Kovač: Interdisciplinarna solidarnost
  • Hrvoje Jurić: Multidisciplinarnost, pluriperspektivnost i integrativnost u znanosti i obrazovanju
  • Marija Selak: U limbu predgovora
  • Morana Čale: Proučavanje (‘male’ nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije
  • Diskusija

18:00–18:30 Pauza

18:30 Panel: Uz kritiku Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju Sindikata “Akademska solidarnost”

Moderatorica: Ankica Čakardić

PETAK, 20. 4. 2012., Dokukino Croatia (Katančićeva 3, Zagreb)

21:00 Projekcija filma Blokada Igora Bezinovića

22:30 Razgovor: Blokada – tri godine kasnije

SUBOTA, 21. 4. 2012.
Vijećnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)

10:00–11:30 Istraživanja akademske zajednice

  • Ksenija Klasnić, Petra Rodik, Izvor Rukavina: Anketiranje inicijative Akademska solidarnost
  • Sunčana Kukolja Taradi: Da li je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponašanje?
  • Iva Melinšćak Zlodi i Marijana Glavica: Dostupnost znanstvenih informacija u hrvatskim akademskim knjižnicama
  • Diskusija

11:30–12:00 Pauza

12:00–14:00 Otpor i promjene u Sloveniji
Prezentacija izlaganja i diskusija sa ljubljanskog dijela skupa Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu

Sudjeluju: Anja Muhvič, Blaž Bajič, Miha Novak, Aljoša Dujmić, Primož Časl i Uršula Lipovec Čebron

14:00–15:30 Pauza za ručak

15:30–17:30 Načela i metode otpora

  • Ivana Zagorac: O kritičkome mišljenju
  • Saša Blagus: Znanost i gušenje otpora
  • Zdravko Popović: Društveni sustav kao bioetičko pitanje
  • Markus Schatten: Politički aktivizam 2.0 – pregled alata i mogućnosti na suvremenom Webu
  • Diskusija

17:30–18:00 Završna diskusija

17. travnja 2012.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 27. listopada 2026. Izvor: wikiart.org Četiri jahača deradikalizacije: kako sistem rekuperira pobunu i kako mu mi u tome pomažemo (osobno svjedočanstvo) Ulazak u parlament, sindikalni legalizam, NGO sektor i akademija rijetko funkcioniraju kao poluge transformacije; češće služe kao mehanizmi kojima sistem apsorbira i pacifizira radikalne impulse. Iz osobnog iskustva generacije stasale u blokadama 2009., autor analizira „četiri jahača deradikalizacije”, ili kako se pod krinkom potrage za djelotvornijim oblicima borbe opozicijsko djelovanje neprimjetno pretvara u vlastitu suprotnost i stavlja u službu reprodukcije sistema.
  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
Arhiva članaka