Plenum

Izvještaj sa 173. plenuma, 3. srpnja 2012.

Na 173. plenumu održanom 3. srpnja raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda. Izabrani su delegati za sljedeće Fakultetsko vijeće. Podneseni su izvještaji o zakonima, programskim ugovorima i školarinama. Promijenjeni su kriteriji za prijavu za studentske domove. Naredni plenum održat će se u utorak, 10. srpnja u 20 sati u Dvorani 7.

Održan je sastanak i tribina s radnicima Jadrankamena na Braču, u u Zarezu će izaći članak o događajima iz Pučišća o borbi radnika Jadrankamena. Sudionici plenuma planiraju još jedan odlazak na Brač krajem srpnja.

Što se tiče školarina, novosti su tzv. glavarine, iznos od 3650 HRK koji će Ministarstvo plaćati za studente prve godine preddiplomskog i diplomskog. Studenti koji ostvare iznos od 55 ECTS bodova tijekom akademske godine neće plaćati studij, dok se još uvijek ne zna koliko će plaćati studenti koji ne skupe tih 55 bodova. Pretpostavlja se da će Senat Sveučilišta u Zagrebu pokušati definirati cijenu 1 ECTS boda. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i dalje za svaku sljedeću akademsku godinu uplaćuje 10% iznosa iz proračuna namijenjenog za sveučilišta, a 90% se prebacuje za 2013/2014. Ministarstvo može povećati iznos ukoliko sveučilišta ostvare 5 (skraćivanje vremena za stjecanje kvalifikacije, lakši pristup studiju za starije od 25, usklađenost studijskih programa s ECTS bodovima, veći broj studenata sa završenim studijem prirodnih znanosti, lakši pristup studentima slabijeg socioekonomskog statusa) zadanih ciljeva, a koji će biti implementirani programskim ugovorima, s kojima se navodno probno počinje već od listopada ove godine.

Plenum je odlučio da će se povodom svega prethodno navedenoga oglasiti medijskom izjavom u kojoj će se osvrnuti na retoriku Ministarstva prema javnosti te još jednom podsjetiti javnost da ovakvi novi zakoni te programski ugovori kao takvi i dalje ne uvode besplatno obrazovanje, a da su izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje i dalje nedostatna itd.

Izmijenjeni su kriteriji za dobivanje smještaja u studentskim domovima. Prosjek ocjena i dalje ostaje isti (4,5) a potreban broj ECTS bodova se povećava s 30 na 42 ECTS-a.

Na Filozofskom fakultetu se privremeno suspendiraju prevoditeljski smjer na francuskom i nastavnički na španjolskom zbog navodnog manjka akademskog kadra.

Plenum je izabrao delegate za sjednicu Fakultetskog vijeća 17. srpnja 2012.

Radna grupa za direktnu birokraciju nastavlja s popisom stvari nužnim da se ostvari plenumska odluka o restrukturiranju od jeseni, među ostalim smjernice za delegate na Fakultetskom vijeću, revidiranje pravila i smjernica plenuma te posljedična revizija Blokadne kuharice.

Tražimo novog sastavljača izvještaja s plenuma. Trenutni vršitelj spreman raditi do zime ove godine, po mogućnosti svaki drugi plenum, što bi omogućilo da se uvede nova osoba.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 10. srpnja u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com ili doći na navedeni sastanak uoči plenuma.

10. srpnja 2012.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka