FPZG: Prosvjed sutra u 10 sati

Studenti Fakulteta političkih znanosti, njih 130 apsolovenata koji studiraju prema predbolonjskom programu, odlukom Fakultetskog vijeća 20. rujna 2012. su ostali bez prava studiranja prema uvjetima po kojima su upisali dodiplomske studije politologije i novinarstva. Povodom te odluke studenti Fakulteta političkih znanosti najavljuju prosvjed dana 25. rujna 2012. ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb u 10 sati te mole studente ostalih fakulteta i medije da ih dođu podržati i pomoći im da se izbore da završe studij prema programu koji su upisali.


Studenti Fakulteta političkih znanosti, njih 130 apsolovenata koji studiraju prema predbolonjskom programu, odlukom Fakultetskog vijeća 20. rujna 2012. su ostali bez prava studiranja prema uvjetima po kojima su upisali dodiplomske studije politologije i novinarstva. Naime, odlukom Vijeća Fakulteta političkih znanosti oni studenti kojima je ostao samo jedan ispit ili par, prebacuju se na Bolonjski program te čak ne dobivaju ni titulu pravostupnika. Molba studenata da im se omogući polaganje preostalih ispita te da diplomiraju do kraja 2012. godine je odbijena uz obrazloženje kako im se jedino nudi mogućnost polaganja razlike ispita u nadolazećoj akademskoj godini, te tek sljedeće akademske godine mogu konkurirati za upise na diplomske studije. Molba se na spomenutoj sjednici zapravo nije ni razmatrala jer je sam prodekan za nastavu sugerirao kolegama da ignoriraju sve što je predstavnik studenata rekao. Isto tako treba spomenuti kako je upis apsoloventske godine dosad iznosio 1650 kuna, dok bi u slučaju prebacivanja na Bolonjski program on iznosio oko 4100 kuna po godini. S obzirom da sam dekan ni itko drugi nadležan nije dao adekvatno objašnjenje, nameće se pitanje koji je pravi razlog ovakve odluke. Jednostavnom računicom dolazimo do činjenice kako bi Fakultet političkih znanosti u ovom slučaju na studentima koji su prisiljeni prebaciti se na neredoviti preddiplomski studij zaradio preko pola milijuna kuna u samo jednoj godini. Dio studenata koji se koji se redovito upisuje prema Bolonjskom procesu se ionako upisuje na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, pa se nameće još jedno pitanje, jesu li zaista čelne osobe Fakulteta političkih znanosti odlučile zaraditi na starim studentima koji su ionako odslušali sva predavanja i dolaze samo na ispitne rokove. Prelazak na studij prema Bolonjskom programu prolongirao bi studiranje studenata za najmanje dvije godine umjesto da 130 ljudi dobije priliku da se za dva mjeseca nađe na tržištu rada. Zašto se studiranje i znanje studenata na dodiplomskog studiju degradira u odnosu na Bolonjski program?

Nije naodmet napomenuti kako su neki drugi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, kao što su Agronomski, Šumarski, Ekonomski, Pravni, Geodetski, Građevinski, Prometni fakultet te Hrvatski studiji, ipak izašli studentima u susret i omogućili im da diplomiraju prema programu koji su upisali bez dodatnih ispita i bez financijskog opterećenja. Zašto jedino Fakultet političkih znanosti ima neka druga pravila i računice?

Većina studenata sama je financirala svoje studiranje budući da Fakultet po akademskoj godini upisuje samo 30 studenata na teret države, dok je preostalih 200 studenata plaćalo troškove studiranja, bilo kao redovni, bilo kao izvanredni studenti. Velik broj njih i radi od početka studiranja te ne očekuju da im se išta pokloni, nego samo da ostvare svoja prava koja su im dodijeljena i bila zajamčena samim upisom.

Sve godine studiranja studenti su trpjeli poniženja i šutjeli, snalazili se kako su znali i umjeli, radili uz studij, no jednostavno ne mogu pristati na uvjete koje im je ponudio sam Fakultet političkih znanosti. Vrijednost jednog ispita ne može biti 4100 kuna niti postoji objektivan razlog prema kojem ne bi završili studij prema programu koji su upisali.

Povodom te odluke studenti Fakulteta političkih znanosti najavljuju prosvjed dana 25. rujna 2012. ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb u 10 sati te mole studente ostalih fakulteta i medije da ih dođu podržati i pomoći im da se izbore da završe studij prema programu koji su upisali.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
  • 14. lipnja 2020. Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
  • 14. lipnja 2020. Rezervna armija – pandemijsko izdanje "Zbog načina na koji je američka ekonomija trenutno konfigurirana, privatna poduzeća počet će zapošljavati radnice i radnike i smanjivati rezervnu armiju tek kada im to postane profitabilno. Radnici i radnice će pak biti prepušteni na milost i nemilost tih odluka i, posljedično, na agregatnoj razini nastaviti gubiti naspram njihova suparnika, korporacija koje neovisno o ikome donose odluke o zapošljavanju."
  • 7. lipnja 2020. Rad od kuće nakon korona virusa osigurat će šefovima veću kontrolu nad radničkim životima Korist koju korporacijama donosi rad od kuće daleko nadilazi pogodnosti koje od takvog aranžmana imaju radnici i radnice. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da ih većina jedva čeka vratiti se na tradicionalno radno mjesto, uštede koje se mogu ostvariti eksternaliziranjem nekretninskih i režijskih troškova na individualna kućanstva, uspješno provedeni eksperiment rada na daljinu tijekom pandemije i pritom zabilježeni porast učinkovitosti pružile su upravama velikih kompanija dovoljno povoda da krenu najavljivati prebacivanje na „digitalni standard“, koji radništvu predstavljaju kao povlasticu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve