Plenum

Izvještaj sa 187. plenuma, 27. studenog 2012.

Na 187. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 27. studenog 2012. Plenum je izglasao delegate koji će otići na razgovor kod dekana Borasa o izvanrednim rokovima u 12. mjesecu. Raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Sazvan je sastanak za izradu letaka (koji bi se dijelili u auli u ponedjeljak) 28. studenog u 18 sati. Uskoro započinje ciklus otvorenih radionica o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma.

Na 187. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 27. studenog 2012. Raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Plenum je potvrdio novu moderatoricu.

U petak 30. studenog u 11 sati u Velikoj predavaonici (P6M101) Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održava se prosvjed znanstvenih novaka i mentora protiv nedopustivo slabe mogućnosti zapošljavanja mladih doktora znanosti u RH i s time usko vezane pogrešne politike Vlade RH, koja je pogubna za hrvatsku znanost i obrazovanje, a time i cjelokupni razvoj hrvatskog društva.

U četvrtak 29. studenoga, u vrijeme pred usvajanje Državnog proračuna u svrhu promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa članova sindikata, između ostalog, radi otkaza Temeljnog kolektivnog ugovora, najavljivanog smanjenja materijalnih prava (rezanja dodataka na plaću) te prijedloga Državnog proračuna za 2013. – 2015. godinu održat će se jednodnevni štrajk upozorenja.

4. prosinca u 17 sati u A-001 održat će se sastanak inicijative za vrt koja se zalaže za to da se u atriju FFZG-a napravi vrt koji bi bio otvoren za uređivanje i korištenje svim zainteresiranim. Na istom tragu 12. prosinca u KSFF-u održat će se tribina o permakulturi.

5. prosinca u 19 sati u KSFF-u bit će iznesen novi prijedlog direktnodemokratskog statuta KSFF-a.

Uskoro započinje ciklus otvorenih radionica o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma. Prva radionica održat će se 3. prosinca u 18 sati u A-001 pod nazivom „Uvod u borbu za besplatno obrazovanje“.

Blogerska sekcija poslala je statut udruge plenumu. Zaključeno je da nema smisla iščitavati prijedlog statuta na plenumu te da ga treba proslijediti na mailing listu plenuma.

Radna grupa za informiranje podnijela je izvještaj o sastanku koji je održan prošlog petka. Na sastanku je dogovoren prethodno spomenut ciklus radionica te su napravljeni plakati. Sazvan je sastanak za izradu letaka (koji bi se dijelili u auli u ponedjeljak) 28. studenog u 18 sati.

Također je podnesen izvještaj radne grupe za pripremu delegata za Fakultetsko vijeće. Prošlo se zapisnike s prethodnih sjednica Vijeća jer još uvijek nije dostavljen dnevni red naredne sjednice. Radi se o zapisnicima sa sjednica na kojima se raspravljalo o školarinama i plaćanju ECTS bodova, a koji potvrđuju tvrdnje delegata plenuma o postupcima dekana Borasa.

Plenum prihvaća postupke koje je predložila radna grupa za pripremu delegata za Fakultetsko vijeće (glasanje protiv verifikacije zapisnika uz objašnjenje i traženje zvučnog zapisa, kao i opomenu zbog kasnog dostavljanja dnevnog reda).

U ponedjeljak je održan sastanak pod nazivom “Mogućnost suradnje različitih inicijativa kroz dirdem platformu“. Izvještaj je odgođen za sljedeći plenum jer delegatkinja nije prisutna.

Plenum je izglasao delegate koji će otići na razgovor kod dekana Borasa o izvanrednim rokovima u 12. mjesecu.

Podnesen je izvještaj sa sastanka s dekanom u vezi korištenja Dvorane 7 koja je dobivena na korištenje do 15. srpnja 2013. u terminu od 20 do 23 sata, uz napomenu da dekan zadržava pravo korištenja dvorane u tom terminu što bi bilo pravovremeno najavljeno. Problematično je što je postavljeno vremensko ograničenje trajanja plenuma te nemamo odluku kojom bi se tijekom rujna osigurao prostor održavanje plenuma, stoga će isti delegati porazgovarati s dekanom i o tome.

Sljedeća točka bila je „Postupak vanjske prosudbe osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu“. Poslan je poziv da će se 5. prosinca održati razgovor sa studentima. Nitko nije bio zainteresiran za odlazak.

Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom nastave mora donijeti odluku hoće li se na Fakultetsko vijeće slati točka „Združeni diplomski studij Povijesti Srednje i Jugoistočne Europe“. Delegatkinja plenuma u Povjerenstvu zatražila je mišljenje plenuma koje je odlučilo da delegatkinja treba glasati po vlastitom nahođenju.

Sljedeći plenum održat će se 11. prosinca u 20 sati u D7.

Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u 19 sati u A-001 istog dana. Prijedloge za dnevni red plenuma možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 20:57.

28. studenoga 2012.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka