Događanja 23. studenoga 2012.

Sindikalna konferencija: Radnički otpor uništavanju poduzeća

Radnička borba organizirala je sindikalnu konferenciju “Radnički otpor uništavanju poduzeća” koja će se održati 24. i 25. studenog u Zagrebu u prostorima Češkog narodnog doma (Šubićeva 20, 1. kat). Na konferenciji će sudjelovati Mijat Stanić (Nezavisni cestarski sindikat), Denis Geto (Strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS), Željko Lukšić (Sindikat željezničkih radnika Hrvatske), Tonči Drpić (Nezavisni sindikat radnika Jadrankamena), Bojan Kovačić (Dioki), Siniša Miličić (Regionalni industrijski sindikat).

Cilj sindikalne konferencije “Radnički otpor uništavanju poduzeća” je na jednom mjestu okupiti u prvom redu sindikalne aktiviste koji su u zadnjem periodu vodili istaknute borbe protiv uništavanja poduzeća vođenog privatnim interesima, kao i sindikalne predstavnike poduzeća od javnog interesa u kojima se pripremaju privatizacije i otpuštanja. Zbog potrebe usredotočivanja na konkretne sindikalne probleme, kao i razjedinjenosti sindikalne scene u Hrvatskoj, veze između aktivista koji pripadaju različitim središnjicama još uvijek nisu na onom stupnju kojega sve teža situacija u zemlji zahtijeva. Namjera konferencije je omogućiti prostor za diskusiju između borbenih sindikalista različitih sindikata, kao i prezentiranje recentnijih sindikalnih borbi od strane uključenih aktera. Također, jedna je od želja organizatora da se konferencija iskoristi za razmjenu kontakata i korake u smjeru što čvršćeg povezivanja, te stvaranje mreže za izmjenu informacije između sindikalista, kao i aktivista socijalnog pokreta.

Uz navedena izlaganja ključnu ulogu u radu konferencije će imati povezane diskusije, u kojima se nadamo aktivnom sudjelovanju svih prisutnih.


Raspored konferencije


Subota
  • 16:00 Uvodna riječ: Karakter konferencije i njezina svrha
  • 16:30-17:30 Mijat Stanić (Nezavisni cestarski sindikat): Borba za zaštitu HAC-a i inicijativa za zaštitu javne i strateške imovine RH
  • 17:30-18:30 Denis Geto (Strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS): Prijetnja privatizacije i sindikalni otpor u HEP-u
  • 18:30-19:30 Željko Lukšić (Sindikat željezničkih radnika Hrvatske): HŽ – protiv otpuštanja i privatizacije


Nedjelja
  • 11:00-12:00 Tonči Drpić (Nezavisni sindikat radnika Jadrankamena): Borba za spas Jadrankamena
  • 12:00-13:00 Bojan Kovačić (Dioki): U borbi za Dioki
  • 16:00-17:00 Sastavljanje rezolucije konferencije
  • 17:00-18:00 Siniša Miličić (Regionalni industrijski sindikat): Sindikalizam u Hrvatskoj u očuvanju radničkih prava i poduzeća – problemi i perspektive
  • 18:30 Završna diskusija
Tagovi:
, , , , , , ,

Vezani članci

  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.
  • 20. prosinca 2020. Filipini: paralelne strukture u džunglama Na Filipinima i dalje traje jedan od najdugotrajnijih svjetskih revolucionarnih ustanaka, a uz nepoštivanje radničkih prava u zadnje vrijeme pojačana je i nasilna eksproprijacija zemlje autohtonih naroda, kao i ubojstva boraca i borkinja za zaštitu njihovih prava, te okolišnih aktivista. Kako komunistički gerilci opstaju u žrvnju između domaće fašistoidne vlasti Rodriga Dutertea i interesa stranih korporacija?
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve