Plenum

Izvještaj sa 188. plenuma, 11. prosinca 2012.

Na 188. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 11. prosinca 2012. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Sljedeća radionica održat će se 17. prosinca u 18 sati u A-001 pod nazivom “Funkcioniranje Plenuma FFZG-a”. Točka o Slobodnom Filozofskom još jednom je prebačena jer zahtijeva razradu na radnoj grupi te se odlaže za 2013. godinu. Sljedeći plenum održat će se 8. siječnja 2013. u 20 sati u Dvorani 7.

Na 188. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 11. prosinca 2012. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

U Slovačkoj se odvija štrajk Sindikata radnika u znanosti i obrazovanju te su sudionici pozvali na akcije solidarnost pred slovačkim institucijama u inozemstvu.

U Mađarskoj studenti se bune protiv rezova proračuna za obrazovanje što je direktno doprinijelo povišenju iznosa školarina i rastu broja studenata koji plaćaju školarine te se istovremeno vrši udar na autonomiju sveučilišta uvođenjem novih zakona.

Nastavlja se ciklus otvorenih radionica plenuma te će se sljedeća radionica održati 17. prosinca u 18 sati u A-001 pod nazivom “Funkcioniranje Plenuma FFZG-a”.

Slobodni Filozofski je potpisao pismo podrške Milanu F. Živkoviću te mu se plenum pridružuje na popisu potpisnika pisma.

Na sastanku „dirdem“ inicijativa dogovorena je revizija organizacija koje su sudjelovale u inicijativi i predloženo je osnivanje mailing liste na koju bi služila za međusobno informiranje i suradnju. Plenum je odlučio da će predložiti da postojeća plenumska mailing listu radne grupe za širenje direktne demokracije posluži u tu svrhu. Sudionik plenuma sročit će e-mail s prijedlogom.

Podnesen je izvještaj s Fakultetskih vijeća održanih 29. studenog i 10. prosinca.

Na sjednici 29. studenog delegati plenuma su zatražili zvučni zapis koji u konačnici nisu dobili. Unatoč ulaganju prigovora delegata na zapisnik prošlog vijeća, taj je zapisnik svejedno potvrđen. Izglasano je sastavljanje izjava o položaju društveno-humanističkih znanosti te je formirana radna grupa za pitanja znanstvenih novaka. Na Fakultetskom vijeću 10. prosinca potvrđeno je pismo znanstvenih novaka koje je poslano nadležnim institucijama.

Za naredno Vijeće koje će se održati 20. prosinca, potvrđeni su delegati s prethodnih sjednica Vijeća.

Točka o Slobodnom Filozofskom još jednom je prebačena jer zahtijeva razradu na radnoj grupi te se odlaže za 2013. godinu.

Sljedeći plenum održat će se 8. siječnja 2013. u 20 sati u Dvorani 7.

Radna grupa za tehnička pitanje plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izabrani su moderatori.

Pod tokom „Raznom“ podsjetilo se plenum na sastanak radne grupe za informiranje koji će se održati 14. prosinca 2012. u 18 sati u A-001.

Plenum je zaključen u 20:38.

12. prosinca 2012.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka