Plenum

Izvještaj sa 189. plenuma, 8. siječnja 2013.

Na 189. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 8. siječnja 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma je izvijestila o svojim recentnim aktivnostima. Radi se na prijedlozima reorganizacije plenuma te se raspravlja o nadolazećim izborima za Studentski zbor. Plenumu je predočen financijski izvještaj za projekt Skripta koji je dobio sredstva na Natječaju za sufinanciranje studentskih projekata za 2011. godine.

Na 189. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 8. siječnja 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Plenumu je predočen financijski izvještaj za projekt Skripta koji je dobio sredstva na Natječaju za sufinanciranje studentskih projekata za 2011. godine.

Sljedeća točka dnevnog reda bila je posvećena zakonima i programskim ugovorima koji nisu dostupni na stranicama MZOS-a, a javna rasprava je fingirana. Plenum će surađivati s Akademskom solidarnošću po ovom pitanju.

Podnesen je izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća održane 20. prosinca 2012. Sudionica plenuma je izabrana u Etičko povjerenstvo. Napisana je izjava o zanemarivanju humanističkih znanosti kao reakcija na izjavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da se društveno-humanističke znanosti više financiraju od ostalih.

Izabrani su delegati za sljedeću sjednicu Fakultetskog vijeća koja će se održati 25. siječnja 2013.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma je izvijestila o svojim recentnim aktivnostima. Radi se na prijedlozima reorganizacije plenuma te se raspravlja o nadolazećim izborima za Studentski zbor.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se 11. siječnja 2013. u 16 sati u A-001 kako bi nastavila raditi na ovim pitanjima.

Plenumu je upućen poziv Povjerenstva za upravljanje kvalitetom nastave da se izjasni slaže li se s upućivanjem prijedloga programa Dopunske pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe nastavnika Fakultetskom vijeću. Plenum nije dovoljno upućen u rad Povjerenstva i spomenuti program pa će se prije odluke konzultirati s drugim instancama.

Sljedeći plenum će se održati 22. siječnja 2013. u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Iznimno je izabrana samo jedna moderatorica.

Plenum zaključen u 20:50.

9. siječnja 2013.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka