Plenum

Izvještaj sa 191. plenuma, 19. veljače 2013.

Na 191. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 19. veljače 2013. raspravljalo se o četiri točaka dnevnog reda. Nakon oduže rasprave o načinu pristupa izborima za SZ na fakultetskoj i sveučilišnoj razini te o tehnikalijama, plenum je izglasao da podržava incijalnu platformu za funkcioniranje Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Plenum će poslati pismo podrške i pokriti troškove plenumskih delegata koji će se uputiti u Mađarsku.

Na 191. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 19. veljače 2013. raspravljalo se o četiri točaka dnevnog reda.

Pristigao je Pravilnik o plaćanju participacija na Sveučilištu u Zagrebu koji se naslanja na svog rujanskog prethodnika. Prvo treba informirati studente i analizirati dokumente.

Radna grupa za Studentski zbor se sastala. Sastavljena je inicijalna platforma za funkcioniranje Studentskog zbora FFZG-a:

Studentski zbor Filozofskog fakulteta će nastaviti djelovati po direktnodemokratskim principima usvojenima još u prošlom mandatu uz određene tehničke preinake koje će omogućiti efikasniji rad, preciznije i sustavnije delegiranje mandata, zadataka i obaveza kao i veću demokratsku kontrolu u donošenju odluka:

U skladu s tim: sve sjednice novog saziva SZ-a legalno izabranog na neposrednim izborima bit će otvorene za sve studente FFZG-a koji će imati jednako pravo glasa (kao i legalno izabrani članovi SZ-a) prilikom donošenja svih odluka koje su u nadležnosti ovog tijela uključujući i mandatiranje delegata za sjednice Vijeća FFZG-a, skupštine sveučilišnog Zbora, područna vijeća i sl.

Tako određene sjednice SZ-a funkcionirat će po principima postojećih sekcija plenuma te u zajedničkoj koordinaciji i suradnji provoditi odluke plenuma.

Na sjednicama SZ-a bit će, u skladu s postojećom procedurom (nakon rasprave i glasanja) moguće sazivati i plenume s tim da se postojeća pravila ne mijenjaju – radna grupa za tehnikalije će zadržati istu mogućnost.

Sjednice SZ-a će se održavati najmanje jednom mjesečno, a u slučaju potrebe za izvanrednom sjednicom primijenit će se postojeća plenumska procedura: Prijedlog za sazivanjem (uz obrazloženje izvanrednosti situacije i točke dnevnog reda) šalje se na e-mail adresu radne grupe.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta nastaviti će se zalagati za demokratizaciju obrazovnog procesa i akademskih upravljačkih struktura, za svima dostupno i potpuno javno financirano obrazovanje, a protiv tendencija komercijalizacije visokog školstva: sveučilišta, instituta, trgovačkih društava pod ingerencijom sveučilišta te pripadajuće im imovine.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta nastavit će djelovati u skladu s principima solidarnosti sa svim podređenim skupinama u društvu te aktivno sudjelovati u borbi za njihova prava.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu surađivat će sa svim strukovnim studentskim organizacijama na našem fakultetu kao i drugim organizacijama i studentskim zborovima koji poštuju gore spomenute principe djelovanja.

Nakon oduže rasprave o načinu pristupa izborima za SZ na fakultetskoj i sveučilišnoj razini te o tehnikalijama, plenum je izglasao da podržava incijalnu platformu za funkcioniranje Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Kolega je izvijestio plenum o sastanku rektora Bjeliša sa studentskim predstavnicima o situaciji u Studentskom centru. Sanacija koju se provodi zbog dugovanja MZOS-a bit če napravljena prema Zakonu o sanaciji iz 2001. Čime se otvara mogućnost djelomične privatizacije SC-a. Plenum se mora uključiti u borbu za SC, KSFF je već u kontaktu s njima.

Podnesen je izvještaj o borbi studenata u Mađarskoj koju je ohrabila projekcija filma “Blokada” o čemu će se održati tribina u KSFF-u 6. ožujka. Plenum će poslati pismo podrške i pokriti troškove plenumskih delegata koji će se uputiti u Mađarsku.

Sljedeći plenum će se održati u utorak 26. veljače u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se istog dana u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.
Izabrane su moderatorice.

Pod točkom “Razno” plenum je obaviješten da se u srijedu 20. veljače 2013. u 17 sati u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika održava tribina “Socijalni identiteti, pristup visokom obrazovanju i odabir studija” na kojoj će govoriti Branislava Baranović, Karin Doolan i Ivana Jugović.

Plenum je zaključen u 23 sata.

20. veljače 2013.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka