Tribina: “U ime referenduma: zakonodavni i teorijski aspekti” (26. 6. 2013.)

Mlade antifašistkinje Zagreba pozivaju vas na tribinu “U ime referenduma: zakonodavni i teorijski aspekti”, koja će se održati u srijedu, 26. lipnja u 19 h u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) u ulici Pavla Hatza 16 u Zagrebu. “Namjera nam je ovom tribinom iz različitih perspektiva analizirati problematiku referenduma na teorijskoj i zakonodavnoj razini, ponuditi moguća rješenja aktualnih problema vezanih uz provedbu referenduma te otvoriti prostor za buduću suradnju o ovom pitanju svim progresivnim organizacijama i inicijativama.” Pročitajte više o tribini u nastavku:


Nedavno održani lokalni referendumi u Fužinama i Dubrovniku kao i aktualno sakupljanje potpisa za državni referendum koje je pokrenula inicijativa “U ime obitelji” ponovno su u javnom prostoru potaknuli diskusiju vezanu uz teorijske, društvene i zakonodavne probleme s kojima se institucija referenduma kao neposredna metoda političkog odlučivanja nosi, a na koje već dugi niz godina upućuju udruge civilnog društva te različite neformalne grupe i akteri.

Namjera nam je ovom tribinom iz različitih perspektiva analizirati problematiku referenduma na teorijskoj i zakonodavnoj razini, ponuditi moguća rješenja aktualnih problema vezanih uz provedbu referenduma te otvoriti prostor za buduću suradnju o ovom pitanju svim progresivnim organizacijama i inicijativama.

Uvodna izlaganja održat će Vanja Škorić (GONG), Nikola Škorić, Izvor Rukavina (grupa Direktna demokracija u školi) i Alen Sućeska nakon čega će slijediti diskusija. Tribinu će moderirati Iva Ivšić (MAZ).

Vanja Škorić će izložiti komparativnu analizu pravnog okvira referendumskog zakonodavstva u pojedinim starim i novim članicama Europske unije, kritički će se osvrnuti na postojeći pravni okvir u Hrvatskoj te će iznijeti preporuke GONG-a za njegovo unaprijeđenje.

Nikola Škorić će analizirati pravni okvir referendumskog zakonodavstva u Hrvatskoj kroz njegov razvoj i promjene od 90-tih do danas te će pregledom dosadašnjih inicijativa za raspisivanje referenduma u Hrvatskoj odgovoriti kako su građani koristili taj okvir i koje su bile reakcije Vlada na te inicijative.

Izvor Rukavina će pokušati odgovoriti na pitanje zašto institucija referenduma u obliku u kojem se danas provodi čini tek reducirani oblik direktne demokracije te koje je preduvjete potrebno ostvariti kako bi narod kao aktivan i odgovoran politički subjekt imao direktan utjecaj u procesima odlučivanja o različitim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Gdje treba tražiti uzroke pojave masovne socijalne mobilizacije koju je inicijativa “U ime obitelji” uspjela postići?

Alen Sućeska će analizom specifičnih historijskih i socioekonomskih uvjeta hrvatske društvene zbilje zadnjih par desetljeća pokušati pokazati da je ovakva ideološka manifestacija socijalne svijesti posljedica njene sustavne fragmentacije, koja je, pak, sastavni, strukturalni moment kapitalizma.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve