Plenum 15. studenoga 2013.

Izvještaj s 200. plenuma, 14. studenog 2013. godine

Na 200. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 14. studenog 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Učenici srednjih medicinskih škola u Slavonskom brodu i Karlovcu prosvjeduju zbog neadekvatnih uvjeta i promjena u organizaciji srednjoškolskog obrazovanja za medicinske tehničare. Plenum će im uputiti pismo podrške. Održana je konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FFZG-a.

Na 200. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanom 14. studenog 2013. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Skupština Kluba studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu sastat će se 27. studenog 2013. godine u 18 sati da bi raspravljala o novom Statutu te pravilima i smjernicama KSFF-a. Svi članovi KSFF-a su pozvani na skupštinu.

U subotu 16. studenog 2013. godine s početkom u 12 sati na Trgu žrtava fašizma započet će “Marš solidarnosti: Nepokoreni rad!” u organizaciji Mladih antifašistkinja i Mladih antifašista Zagreba. Nakon marša, u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (Hatzova 16) održat će se tribina o nepokorenom redi, bit će graha i kuhanog vina.

Lezbijska grupa Kontra, Rišpet – LGBT udruga Split i Ženska mreža Hrvatske organiziraju marš “Glasam protiv!” 30. studenoga 2013. godine; okupljanje za marš će biti između 12 i 13 sati na Cvjetnom trgu.

Učenici srednjih medicinskih škola u Slavonskom brodu i Karlovcu prosvjeduju zbog neadekvatnih uvjeta i promjena u organizaciji srednjoškolskog obrazovanja za medicinske tehničare. Plenum će im uputiti pismo podrške.

Sljedeća točka je bio izbor studentskog pravobranitelja FFZG-a. Izvješće ureda još uvijek kasni, ali je jedna od pravobraniteljica podnijela kratki usmeni izvještaj.

Filip Šipoš se javio za mjesto studentskog pravobranitelja. Plenum je potvrdio njegovu kandidaturu.

Razgovaralo se o problemima prethodnih postava delegata u Fakultetskom vijeću i nemogućnošću držanja trenutno važeće procedure.

Plenum je odlučio da će se izglasati više delegata od potrebnog broja po sjednici koji će se zatim rotirati na sjednicama FV-a.

Izabrani su delegati za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. Delegati će se sastati na radnoj grupi uoči Vijeća u četvrtak 21. studenog 2013. godine u 10 sati u prostorima KSFF-a.

Uskoro se počinju birati novi studentski predstavnici u vijećima odsjeka fakulteta i studentskim udrugama.

Održana je konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FFZG-a. Izabrana je predsjednica, no i dalje će se nastaviti sa sustavom rotacije na toj poziciji.

Podnesen je izvještaj sa sastanaka Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Plenum je izglasao da svi članovi saziva Studentskog zbora FFZG-a imaju mandat za sudjelovanje na sjednicama Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Što se tiče najavljenih promjena regulative o zdravstvenom osiguranja studenata, plenum će izaći u javnost s izjavom za medije te će se održati medijska konferencija. Plenum je također odlučio podržati inicijativu “Zdravstveno svima” donacijom 500 kuna iz plenumske blagajne namijenjenih organizaciji tribina, info štandova i tiskanju letaka.

Od prosinca do travnja radit će se analize studijskih programa po odsjecima za reakreditaciju programa što će možebitno predstavljati opasnost za određene studijske programe na FFZG-u. Podnesen je izvještaj o početku provedbe reakreditacije.

Prodekanica za nastavu i studente pozvala je da se izaberu tri studentska predstavnika, svaki za jednu od tri razine studija, koji bi isto tako analizirali postojeće studijske programe.

Održano je predavanje o strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije u organizaciji Grupe 22. Sudjelovali su Karin Doolan, Ivana Perica i Louise Morley koje su govorile o smjeru kretanja sveučilišnog obrazovanja u budućnosti povodom javne rasprave o strategiji.

Prošlog tjedna se dogodio se sastanak o inanciranju studentskih projekata putem Programskih ugovora. Sudionik sastanka upozorio je plenum na činjenicu da projekti moraju imati voditelja projekta s matičnog odsjeka te da bi ovakav način financiranja studentskih projekata mogao dovesti do smanjivanja ukupnih sredstava za takve projekte na razini fakulteta. O tome treba obavijestiti Upravu i Fakultetsko vijeće.

Nova prodekanica za nastavu i studente Tanja Bukovčan pozvala je plenum da surađuje na pravilniku za studiranje. Nekolicina sudionika plenuma otići će na sastanak.

Izabrani su moderatori narednog plenuma.

Studentski zbor će sazvati sljedeći plenum.

Pod točkom “Razno” rečeno je da će se sastanak medijske sekcije dogovoriti na plenumskoj mailing listi.

Tagovi:

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve