Bilješke o historijskoj dinamici srpskog političkog konteksta i posljedicama za izgradnju ljevice, 19.10.2013.

Pogledajte snimku izlaganja Aleksandra Stojanovića s konferencije CRS-a “Dileme ljevice: poteškoće, strategije, perspektive”. Stojanović govori o marginalnom položaju ljevice u Srbiji, objektivnim preduvjetima za takvo stanje, ali nudi i perspektivu koja uzroke taktičkih pogreški u rezoniranju lijevih kolektiva posljednjih godina locira u nedostatku osjetljivosti za specifičnost srpskog ideološkog konteksta.



Aleksandar Stojanović:

Bilješke o historijskoj dinamici srpskog političkog konteksta i posljedicama za izgradnju ljevice
Počet ću s jednostavnom izjavom: iako je zbog izbijanja krize i pojave društvenih pokreta napredovanje lijevih političkih snaga relativno uobičajen fenomen u zadnjih nekoliko godina, ništa slično se nije dogodilo u Srbiji. Ljevica u Srbiji je marginalna danas isto kao što je bila i prije nekoliko godina. Neminovno se postavlja pitanje razloga ovoj specifičnoj situaciji i osnovni cilj mog izlaganja artikulacija je jednog mogućeg odgovora. Postoji mnogo načina pristupa ovom problemu i nisu svi međusobno isključivi. Jedan od njih, koji je vjerojatno opće mjesto, odnosi se na subjektivne sposobnosti i donesene odluke lijevih aktivista u posljednjih nekoliko godina. Prema ovom pristupu, nesposobnost ljevice da nadiđe marginalnu poziciju u srpskom političkom životu i bude prepoznata u javnosti povezana je s nesposobnostima i limitacijama individua aktivnih na srpskoj ljevici. Ipak, pokušat ću ponuditi suprotstavljenu perspektivu koja ne samo da traži objektivne preduvjete neuspjehu ljevice već i uzroke taktičkih pogreški u rezoniranju lijevih kolektiva posljednjih godina locira u nedostatku osjetljivosti za specifičnost srpskog ideološkog konteksta. Pokušat ću ukazati na vrlo specifičnu ideološku dinamiku kroz koju je prošla lijeva politička pozicija u srpskoj političkoj sferi posljednjih 25 godina. Ova dinamika nije specifična samo na svjetskoj ili europskoj razini, nego čak i unutar regionalnog konteksta. Velik dio izlaganja će se zasnivati na ekspoziciji te historijske ideološke dinamike. Kako u politici ništa ne kreće od nule, tako i ova (historijska) dinamika proizvodi specifične poteškoće za one koji pokušavaju konstruirati relevantnu i vidljivu lijevu poziciju u aktualnoj političkoj situaciji u Srbiji. Poteškoće su objektivne i čini mi se da ljevica u Srbiji neće uspjeti nadići trenutni status quo ako ne nadiđe i ove poteškoće.


Aleksandar Stojanović je diplomirao filozofiju u Beogradu i trenutno pohađa postdiplomski studij. Participaciju na srpskoj lijevoj sceni je započeo tijekom studentske jeseni 2011. Osnovno područje interesa mu je kritika politička ekonomije i srodne teme.


Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 12. srpnja 2020. Argumenti u korist javne prehrane Dok globalno 820 milijuna ljudi gladuje, a 57 milijuna u najbogatijim zemljama koristi besplatno dijeljenu hranu, najmanje trećina proizvedene hrane propada prije konzumacije. Postojeća proizvodnja, alokacija i priprema hrane bazirana je na tržišnim odnosima, kupovnoj moći pojedinaca i pojedinki te kućanskom radu. Javno zdravstvo, školstvo i skrb pokazuju da u nekim domenama postoje optimalnije i efikasnije solucije. Sustav javne prehrane dostupne cijelom stanovništvu mogao bi uključiti kapacitete privatnog sektora, osigurati pravedan otkup lokalno proizvedene hrane i staviti naglasak na ekološki održiva rješenja.
  • 12. srpnja 2020. Zašto su feminizam i antirasizam sastavni dijelovi klasne borbe "Ako na sistemsku emancipaciju i borbu protiv rasizma gledamo strukturno i kroz historijsko-materijalističku perspektivu, uvidjet ćemo i postati svjesni nečega posve drukčijeg: naime, da su rasizam i institucionalni patrijarhat među temeljnim podsistemima kapitalističke eksploatacije čovjeka od čovjeka, a ne neke po sebi postojeće usporedne institucije i pripojeni dijelovi tog sistema, što nam je još davno precizno objasnio i razložio upravo socijalistički feminizam, koji je sve te mehanizme odavno razotkrio. Feminizam u tom smislu nije potrebno instrumentalizirati i podređivati klasnoj borbi. Upravo suprotno: on funkcionira kao mjesto uvida i širenja svijesti (neosviještenih) socijalista i socijalistkinja. Iz svega navedenog proizlazi da je razdvajanje i umjetna podjela borbe za sistemsku emancipaciju žena i rasijaliziranih Drugih od klasne borbe nije samo kontraproduktivna, nego i nešto mnogo gore: (nesvjesni i nehotični) pucanj socijalista i socijalistkinja u vlastitu glavu, ali i srce."
  • 12. srpnja 2020. Vučićeva izborna Pirova pobeda Unatoč pokušajima da spuštanjem izbornog cenzusa za ulazak u Narodnu skupštinu i drugim intervencijama u izborni proces te mobilizacijom kapaciteta vlastite stranke fingira demokratsku pluralnost, a suočen s opozicijskim bojkotom izbora poveća izlaznost, kako bi svojoj predvidljivoj pobjedi prije svega u očima europske javnosti priskrbio demokratski legitimitet, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji u dobroj mjeri kroji politički život u zemlji, nije uspio u namjeri da izbjegne bjeloruski scenarij – parlament bez opozicije. U idućem tekstu, autor analizira aktualnu prosvjednu situaciju u Srbiji.
  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve