“Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja”, 18.12.2013.

Pogledajte snimku radionice Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja (Radnički dom, 18. prosinca 2013.) u organizaciji Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). Nakon uvoda moderatora Gorana Jerasa, govorili su Vera Gjokaj (Centar za eko-društveno poduzetništvo i inovacije CEDRA), Teo Petričević (ACT), Anita Jelić-Kiš (socijalno poduzeće Hedona d.o.o., Križevci) i Ilda Stanojević (Hrvatski savez zadruga), nakon čega je uslijedila rasprava. Pojedinačna izlaganja pogledajte u nastavku.


Uvod



Pojedinačna izlaganja




Rasprava



Playlista cijele radionice


Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) poziva vas na radionicu Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja koja će se održati u srijedu 18. prosinca u 18 sati u Radničkom domu u Zagrebu (Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, dvorana na 5. katu). Uvodna izlaganja održat će: Vera Gjokaj (Centar za eko-društveno poduzetništvo i inovacije), Božica Peruško (Istarski regionalni zadružni savez), Anita Jelić-Kiš (socijalno poduzeće Hedona d.o.o., Križevci) i Teo Petričević (ACT). Radi se o posljednjoj od 8 radionica posvećenih organizacijskom, pravnom, ekonomskom i medijskom aspektu radničkih borbi na temelju konkretnih situacija iz prakse organiziranih tokom 2013. godine. Snimke svih prethodnih radionica dostupne su na playlisti na kanalu SkriptaTV.

Deklarirana težnja demokratizaciji društva koja je nominalno konsenzusom prihvaćena od strane političkih elita u praksi je često ograničena na političke aspekte (uglavnom kroz vrlo manjkav sustav predstavničke demokracije). Međutim, realna politička moć usko je povezana s ekonomskim odnosima u društvu gdje nepravedna raspodjela resursa i proizvedene vrijednosti služi kao jedan od glavnih generatora siromaštva i socijalne nejednakosti. Demokratizacija ekonomskih procesa putem poduzeća i organizacija koje će svoju ekonomsku funkciju staviti u službu poboljšanja kvalitete života ljudi i efikasnog upravljanja resursima zajednice predstavljala bi značajan iskorak prema rješavanju navednog problema.

Socijalno poduzetništvo je oblik poduzetništva koji kao primarni cilj ima ostvarenje neke društveno korisne funkcije poput povećanja zaposlenosti, zapošljavanja ugroženih skupina društva, pružanja i povećanja kvalitete socijalnih usluga i sl. Socijalna poduzeća su često u vlasništvu ili pod direktnom kontrolom zaposlenika u tim poduzećima te na taj način osiguravaju uključenost zaposlenika u sve bitne odluke vezane uz poslovanje i upravljanje novostvorenom vrijednosti.

Zadruge kao udruženja osoba a ne kapitala po samoj svojoj definiciji osiguravaju ravnopravnost zadrugara i demokratičnost procesa upravljanja zadrugom. Tijekom trenutne ekonomske krize pokazalo se da su zadružni modeli organiziranja, koji funkcioniraju na principu solidarnosti i nemaju prioritet maksimizacije profita, mnogo otporniji na učinke krize i da svojim članovima osiguravaju sigurnije zaposlenje i stabilnije prihode od klasičnih komercijalnih poduzeća.

Tijekom radionice će se analizirati stanje socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj, razmotrit će se prednosti i ograničenja različitih oblika demokratskog ekonomskog organiziranja te će se identificirati mogućnosti i mehanizmi širenja koncepta socijalne ekonomije u društvu.

Program je ostvaren u suradnji s fondacijom Rosa Luxemburg Stiftung – Southeast Europe.


Moderira: Goran Jeras (BRID)


Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju nastala je u ožujku 2012. godine, a bavi se problematikom radničkih prava i aktivne solidarnosti, uvođenjem demokratskih procesa u ekonomsku sferu te s time povezanim organizacijskim pitanjima. Organizacija također radi na uspostavljanju širih platformi temeljenih na solidarnosti, uključujući suradnju sa sindikatima, nevladinim organizacijama, grass-root pokretima i ostalima zainteresiranima za radnička pitanja.


Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve