“Perspektive novog sindikalizma”, 2.6.2014.

Pogledajte snimku tribine Perspektive novog sindikalizma (Galerija Nova, 2.6.2014.), održane u sklopu projekta Početnica zajedničkog djelovanja, 2013. – 2014. prema konceptu Ženske fronte za radna i socijalna prava. O potrebi za dizanjem strukturnih kapaciteta sindikatâ, njihovim vraćanjem iz interesne u sferu političkog, sistemskim pristupom problemima novog radništva (rad na određeno, agencijski rad, outsourcing…) i drugih prekarnih kategorija ljudi (nezaposlene/i, umirovljenice/i, mladi, radnice/i migranti), razvijanjem široke klasne solidarnosti u obrani javnih usluga i prirodnih resursa, te prepoznavanjem važnosti feminističke perspektive pri analizi postojećeg neoliberalnog sustava, govorili su Mario Kikaš, Bojana Percan i Jagoda Milidrag Šmid, nakon čega je uslijedila rasprava.


Perspektive novog sindikalizma


2/6/2014, 19h, Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb
moderatorica: Ivana Živković, aktivistkinja (Zagreb)
sudionici/e: Mario Kikaš [02:29], Bojana Percan [11:30] i Jagoda Milidrag Šmid [19:36], sindikalistice i aktivistkinje (Zagreb)
rasprava [39:27]
koncept: Ženska fronta za radna i socijalna prava

Trenutna situacija zahtijeva građenje širokih društvenih saveza oko obrane i poboljšanja javnih usluga i očuvanja prirodnih resursa, što sindikate stavlja u situaciju da moraju radikalno mijenjati svoje strategije i strukturne kapacitete. Kako bi se mogli boriti za šire društvene ciljeve, sindikati više ne mogu funkcionirati kao sektorske organizacije koje pokušavaju zaštiti (postojeća) prava svojih članova, već moraju prepoznati emancipatorske potencijale sindikalnog pokreta i razvijati ideju široke klasne solidarnosti.

Takav “novi sindikalizam” mora se vratiti u sferu političkoga i probleme promatrati sistemski, a unutarnju strukturnu dinamiku prilagoditi pojavi novog radništva kojem pripadaju i one/i koje/i su izvan svijeta rada (nezaposlene/i, umirovljenice/i, mladi) i one/i čiji je rad često nevidljiv (radnice/i migranti). Pri tome treba posebno napomenuti važnost prepoznavanja postojanja tzv. neproduktivnog ženskog rada, odnosno neplaćenog ženskog rada u kućanstvu kao bitnog momenta za otkrivanje neuralgičnih točaka kapitalističke društvene reprodukcije.

Poseban izazov za “novi sindikalizam” bit će pronalaženje modela za sindikalno organiziranje radnica i radnika zaposlenih u prekarnim oblicima rada (rad na određeno, agencijski rad, outsourcing te svi ostali oblici privremenih i povremenih poslova) koji su postali dominantni oblici zapošljavanja u okviru novih odnosa moći između rada i kapitala te kao takvi neprekidno reproduciraju društvenu nejednakost i siromaštvo. Budući da u takvim oblicima rada dominiraju žene, prepoznavanje važnosti feminističke perspektive u analizi postojećeg neoliberalnog sustava te iznalaženju sistemskih alternativa pokazuje se kao test za budućnost “novog sindikalizma”.





Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve