Poziv za prijavu za upis u program Centra za ženske studije 2014./2015.

Centar za ženske studije poziva na prijave za upis u dvosemestralni obrazovni program Ženskih studija u akademskoj godini 2014./2015. Rok za prijavu traje od 10. rujna 2014. do 1. listopada 2014. Više o programu i postupku prijave pročitajte u nastavku.


Poziv za prijavu za upis u dvosemestralni obrazovni program Centra za ženske studije u akademskoj godini 2014./2015.

Uvod u ženske studije
Feministička terminologija
Feministička epistemologija
Queer epistemologija
Proseminar Beauvoir – Wittig – Butler

Feministička teorija i praksa
Historija feminizma
Feministički pravci
Feministička kritika političke ekonomije
Pravo i feminizam
Ženska radnička i sindikalna prava

Tijelo – spol – seksualnost
Feministička kritika nasilja
Reprodukcija i spol
Psihoanaliza
Radionice

Feministička kritika umjetnosti i reprezentacije roda
Vizualne umjetnosti
Izvedbene umjetnosti
Književnost
Pop kultura
Glazba i muzikologija

Pozivamo zainteresirane na prijavu za ovogodišnji obrazovni program Centra za ženske studije. Prijava se sastoji od pisanoga životopisa i kraćega pisanog obrazloženja interesa za program (do 1 kartice teksta). Uz osnovne podatke u životopisu molimo navesti podatke o formalnom i neformalnom obrazovanju, studentskom, profesionalnom statusu/zanimanju te dosadašnje interese iz područja ženskih/rodnih ili feminističkih teorija i praksi.

Prijave molimo slati na obrazovni[at]zenstud.hr

Rok za prijavu traje od 10. rujna 2014. do 1. listopada 2014.

Odabir ćemo učiniti na temelju pristiglih prijava i obavljenoga razgovora, nakon čega ćemo obavijestiti o detaljima provedbe programa koji će odpočeti 29.10. 2014.

Participacija za dvosemestralni program iznosi 500 kuna.

Program će se odvijati dva puta tjedno, ponedjeljkom i srijedom od 17 – 18.30 sati i 19 – 20.30 sati, od studenog, 2014. do svibnja, 2015. godine, a mogućnost redovitog pohađanja nastave je jedan od osnovnih kriterija odabira budućih polaznica i polaznika.

Voditeljica obrazovnog programa je doc. dr. Ankica Čakardić.

Centar za ženske studije zadržava pravo na eventualne izmjene programa.

Detaljnije informacije mogu se dobiti u Centru za ženske studije, Zagreb, Dolac 8, putem e-pošte: obrazovni[at]zenstud.hr ili na web-stranici Centra: http://www.zenstud.hr/index.php





Vezani članci

  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
  • 14. lipnja 2020. Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
  • 14. lipnja 2020. Rezervna armija – pandemijsko izdanje "Zbog načina na koji je američka ekonomija trenutno konfigurirana, privatna poduzeća počet će zapošljavati radnice i radnike i smanjivati rezervnu armiju tek kada im to postane profitabilno. Radnici i radnice će pak biti prepušteni na milost i nemilost tih odluka i, posljedično, na agregatnoj razini nastaviti gubiti naspram njihova suparnika, korporacija koje neovisno o ikome donose odluke o zapošljavanju."
  • 7. lipnja 2020. Rad od kuće nakon korona virusa osigurat će šefovima veću kontrolu nad radničkim životima Korist koju korporacijama donosi rad od kuće daleko nadilazi pogodnosti koje od takvog aranžmana imaju radnici i radnice. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da ih većina jedva čeka vratiti se na tradicionalno radno mjesto, uštede koje se mogu ostvariti eksternaliziranjem nekretninskih i režijskih troškova na individualna kućanstva, uspješno provedeni eksperiment rada na daljinu tijekom pandemije i pritom zabilježeni porast učinkovitosti pružile su upravama velikih kompanija dovoljno povoda da krenu najavljivati prebacivanje na „digitalni standard“, koji radništvu predstavljaju kao povlasticu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve