Događanja

Promocija novog broja časopisa Čemu i zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”

Iz USF-a pozivaju na promociju 23. broja časopisa studenata filozofije Čemu te zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost” koja će se održati 26. ožujka 2015. godine u 17.30 sati u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Promocija novog broja časopisa Čemu (br. 23) i zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”
Pozivamo vas na promociju 23. broja časopisa studenata filozofije Čemu te zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost” koja će se održati 26. ožujka 2015. godine u 17.30 sati u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prošlo je godinu dana otkako se Čemu pojavio u tiskanom obliku, i to kao dvobroj. Ovaj put je riječ o jednom broju koji je tematski naslovljen kao Filozofija i jezik (vol.12, br. 23).

Isprva je ovaj temat trebao imati svoj podnaslov teorije moći, zrcala i duha čime se namjeravalo pokriti tri različite tradicije pristupa odnosu između filozofije i jezika. To se pokazalo pristupom koji previše teorije „stavlja u ladice“, te ne odražava dobro svu kompleksnost ovog teorijskog problema. Naslov temata tako je definiran mnogo šire – Filozofija i jezik, pri čemu je naglasak upravo na međuodnosu filozofije i jezika, a ne tek na refleksiji jezika unutar filozofije ili analizi filozofije kroz jezičnu prizmu. Stoga su obrađene teme veoma raznolike – od razmatranja temeljnih ontoloških i epistemoloških postavki lingvistike kao znanosti do opisa i tumačenja jezika kao filozofskog žargona pojedinih filozofa. Časopis se sastoji od jednog autorskog rada, šest prijevoda, jednog intervjua i pet prikaza recentnih naslova na hrvatskom jeziku koji sadržajno nisu nužno vezani uz temat. U nastanku časopisa su osim uredništva participirali i prevoditelji s engleskog, njemačkog i francuskog, lektori te grafički dizajner.

Ništa od toga ne bi bilo ostvarivo bez financijske pomoći Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i našeg matičnog Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ovime im još jednom srdačno zahvaljujemo!

U isto vrijeme će biti i promocija zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”. Zbornik radova problematizira odnos filozofije i znanosti u širem smislu, obuhvaćajući pitanja o ulozi filozofije s obzirom na prirodne i društvene znanosti, epistemičke probleme vezane uz metodologiju znanosti, mogućnosti znanstvenog objašnjenja i opravdanja spoznaje, pitanje religije i religioznosti u dominantno empirijski i racionalistički orijentiranome društvu, ideološke i političke dimenzije znanosti i tako dalje. Zbornik je kolaborativni rad organizacijskog tima simpozija i izlagača kojih je prošle godine bilo u velikom broju. Ovom prilikom se svima želimo zahvaliti na suradnji i trudu!

Radujemo se vašem odazivu na promociju novog broja časopisa i zbornika.
Uredništvo časopisa (Karlo Jurak, Nikola Cerovac, Josip Cmrečnjak, Đurđica Degač, Nino Kadić, Nikola Tomašegović).

Uredništvo zbornika (Nikola Cerovac, Đurđica Degač, Karlo Jurak, Nino Kadić, Nikola Tomašegović).
25. ožujka 2015.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 27. listopada 2026. Izvor: wikiart.org Četiri jahača deradikalizacije: kako sistem rekuperira pobunu i kako mu mi u tome pomažemo (osobno svjedočanstvo) Ulazak u parlament, sindikalni legalizam, NGO sektor i akademija rijetko funkcioniraju kao poluge transformacije; češće služe kao mehanizmi kojima sistem apsorbira i pacifizira radikalne impulse. Iz osobnog iskustva generacije stasale u blokadama 2009., autor analizira „četiri jahača deradikalizacije”, ili kako se pod krinkom potrage za djelotvornijim oblicima borbe opozicijsko djelovanje neprimjetno pretvara u vlastitu suprotnost i stavlja u službu reprodukcije sistema.
  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
Arhiva članaka