Zašto je TTIP noćna mora – pogledajte primjer Kanade

Središnji dio trgovačkog i investicijskog sporazuma TTIP-a je mehanizam ISDS, odnosno pravna procedura za rješavanje sporova između investitora i država. Kanada podliježe tom mehanizmu u sklopu sporazuma NAFTA. U svojoj suštini ISDS je korporacijski sudski sustav koji omogućava multinacionalnim tvrtkama da tuže državu kad god im neki njezin propis zasmeta. Iako Europska komisija tvrdi da će se u sklopu TTIP-a naći reformirana pravila tog mehanizma te da stoga nema razloga za zabrinutost, ta bi reformirana pravila mogla biti i gora od onih kojima se već dulje vrijeme slamaju pokušaji Kanade da donosi vlastite odluke po pitanju ograničavanja djelovanja stranih korporacija.



Ako vas bilo tko pokuša uvjeriti da TTIP ne predstavlja prijetnju sposobnosti vlade da zaštiti svoje stanovništvo pokažite im primjer Kanade. Sredinom ožujka kanadska je vlada izgubila parnicu u kojoj je tužena zbog toga što se drznula odbiti otvaranje velikog rudnika štetnog po okoliš u saveznoj državi Nova Škotska (Nova Scotia).

Ovo je najnovija tužba u velikom popisu sličnih tužbi protiv Kanade koje su pokrenute pod okvirom Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) kako bi se spriječilo uvođenje mjera zaštite okoliša. Te tužbe pokreću se u sklopu istog mehanizma – poznatog kao ISDS ili
Najnovija presuda tiče se odluke Kanade da nakon provedene studije o utjecaju projekta na okoliš blokira izgradnju bazaltnog kamenoloma na 152 hektara u Novoj Škotskoj. Američka korporacija Bilcon tvrdi je da je uložila vrijeme i novac u njegovo pokretanje. Međutim, studija o utjecaju na okoliš utvrdila je da je projekt u suprotnosti s “temeljnim vrijednostima zajednice”
rješavanje sporova između investitora i država – koji se nalazi u središtu TTIP-a.

ISDS je u suštini korporacijski pravosudni sistem. On omogućuje stranim korporacijama da tuže vlade na tajnim sudovima koje nadziru odvjetnici korporacija i na kojima ne postoji pravo na žalbu. Gubitak u parnici može zemlju skupo stajati.

Najnovija presuda tiče se odluke Kanade da nakon provedene studije o utjecaju projekta na okoliš blokira izgradnju bazaltnog kamenoloma na 152 hektara u Novoj Škotskoj. To je područje ključno za razmnožavanje nekoliko ugroženih vrsta, uključujući i rijetke kitove. Američka korporacija Bilcon htjela je otvoriti kamenolom i tvrdi je da je uložila vrijeme i novac u njegovo pokretanje. Međutim, studija o utjecaju na okoliš utvrdila je da je projekt u suprotnosti s “temeljnim vrijednostima zajednice“.

Tvrtka tvrdi da kanadska vlada čak nije ni smjela pribjegavati studiji utjecaja na okoliša i sada traži 300 milijuna dolara odštete.

Dva aspekta ovog slučaja dokazuju ono što su kritičari oduvijek tvrdili o ovakvim korporacijskim sudovima. Prvi je taj da se ovaj slučaj ne odnosi na kršenje uvjeta ugovora niti na diskriminaciju tvrtke u korist domaće tvrtke. On se jednostavno odnosi na propis koji stranoj tvrtki nije po volji.

Drugi aspekt je taj da se ovim slučajem odriče Kanadi mogućnost da donosi odluke na temelju potrebe za zaštitom okoliša, kao što je istaknuo suprotstavljeni glas na ovom suđenju. Donald McRae je upozorio:
Kanada je učestala meta tužbi zbog svojih propisa zaštite okoliša. Prethodni slučajevi uključuju žestoku osudu Kanade zbog pokušaja da zabrani uvoz toksičnog otpada i pokušaja da zabrani dodavanje opasne kemikalije MMT u benzin. U potonjem slučaju Kanada je poništila zabranu
“nametnut će se strah komisijama za zaštitu okoliša koje će biti zabrinute da ne stave prevelik naglasak na socio-ekonomske probleme ili probleme ljudskog okoliša u onim slučajevima kada bi njihova procjena mogla dovesti do zahtjeva za naknadu štete prema uvjetima NAFTA-e”. Rekao je da će se presuda “pokazati velikim korakom unatrag u području zaštite okoliša” i “značajnim zadiranjem u nadležnost zemlje.”

Kanada je učestala meta tužbi zbog svojih propisa zaštite okoliša. Prethodni slučajevi uključuju žestoku osudu Kanade zbog pokušaja da zabrani uvoz toksičnog otpada i pokušaja da zabrani dodavanje opasne kemikalije MMT u benzin. U potonjem slučaju Kanada je poništila zabranu.

Samo nekoliko dana prije sudskog rješenja u korist Bilcona, Kanadi je upućena prijetnja kaznom zbog propisa koji je od naftnog diva Exxon Mobila zahtijevao da dio svojih profita od eksploatacije nafte na podmorju uloži u lokalno gospodarstvo. Prijetnjom se htjelo poručiti da će tužba protiv tog zahtjeva, ako on ne bude povučen, biti samo vrh sante leda u usporedbi s drugim ‘naknadama’ koje će se tražiti. To je još jedan primjer u kojem se posve umjerenom i razumnom državnom propisu suprotstavljaju i prijete neizabrani odvjetnici korporacija koje ne veže demokratska odgovornost.

Često se tvrdi da su na meti korporacijskih sudova ‘samo’ zemlje u razvoju u kojima su zakonski standardi nepouzdani i neizvjesni. To bi samo po sebi bilo loše, no Kanada nije zemlja u razvoju, a ipak je izgubila milijune dolara na ovim korporacijskim sudovima nakon što je s SAD-om potpisala investicijski sporazum sličan TTIP-u. Ovi slučajevi trebaju predstavljati pouku europskim vladama.
Često se tvrdi da su na meti korporacijskih sudova ‘samo’ zemlje u razvoju u kojima su zakonski standardi nepouzdani i neizvjesni. To bi samo po sebi bilo loše, no Kanada nije zemlja u razvoju, a ipak je izgubila milijune dolara na ovim korporacijskim sudovima nakon što je s SAD-om potpisala investicijski sporazum sličan TTIP-u

Europska komisija želi da povjerujemo da će pri sastavljanju TTIP-a provesti reformu pravila koja se odnose na korporacijski sudski postupak i da stoga nema razloga za zabrinutost. No ta bi reforma pravila, na temelju onoga što smo o takvim reformama vidjeli do sada, zapravo mogla pogoršati stvari. Todd Weiler, iskusni pravni arbitar specijaliziran za pitanja investicija, za taj je reformirani sustav pravila rekao: “Sjajan je taj novi sporazum Kanade i EU … prije smo morali raspravljati o svemu tome [pravima stranih ulagača] … A sada imamo ovaj veliki popis. Jednostavno obožavam kad pokušavaju objasniti stvari.”

U prijelomnom izvještaju kojeg je krajem ožujka objavio Odbor donjeg doma britanskog parlamenta za biznis (House of Commons Business Select Committee) stoji da Odbor nije uvjeren u postojanje potrebe za korporacijskim sudskim sustavom. ISDS-u se također protive Laburistička stranka, Škotska nacionalna stranka, Stranka zelenih (koja se u stvari protivi cijelom sporazumu) te 97 posto ispitanika u nedavnim konzultacijama koje je proveo Odbor. Nedavno je veći broj demokratskih članova američkog Senata označio ISDS kao razlog svojeg suprotstavljanja TTIP-u.

Primjer Kanade pokazuje zašto je važno da se svi ovi političari drže stavova koje su zauzeli. Korporacijski sudski sustav iz temelja podriva našu sposobnost da zaštitimo okoliš. Na koji god ga se način reformira, za njega nema mjesta u demokratskom društvu.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Nick Dearden voditelj je organizacije Global Justice Now (koja se prethodno zvala World Development Movement) i bivši direktor Jubilee Debt Campaign.




Fotografija Nicka Deardena je preuzeta sa stranice filma 97% Owned i prilagođena formi ikone.



Na temu TTIP-a možete pročitati i ovaj tekst:

Nick Dearden: Sjedinjene Države TTIP-a – ustav za velike korporacije u Europi


Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve