Zašto je TTIP noćna mora – pogledajte primjer Kanade

Središnji dio trgovačkog i investicijskog sporazuma TTIP-a je mehanizam ISDS, odnosno pravna procedura za rješavanje sporova između investitora i država. Kanada podliježe tom mehanizmu u sklopu sporazuma NAFTA. U svojoj suštini ISDS je korporacijski sudski sustav koji omogućava multinacionalnim tvrtkama da tuže državu kad god im neki njezin propis zasmeta. Iako Europska komisija tvrdi da će se u sklopu TTIP-a naći reformirana pravila tog mehanizma te da stoga nema razloga za zabrinutost, ta bi reformirana pravila mogla biti i gora od onih kojima se već dulje vrijeme slamaju pokušaji Kanade da donosi vlastite odluke po pitanju ograničavanja djelovanja stranih korporacija.



Ako vas bilo tko pokuša uvjeriti da TTIP ne predstavlja prijetnju sposobnosti vlade da zaštiti svoje stanovništvo pokažite im primjer Kanade. Sredinom ožujka kanadska je vlada izgubila parnicu u kojoj je tužena zbog toga što se drznula odbiti otvaranje velikog rudnika štetnog po okoliš u saveznoj državi Nova Škotska (Nova Scotia).

Ovo je najnovija tužba u velikom popisu sličnih tužbi protiv Kanade koje su pokrenute pod okvirom Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) kako bi se spriječilo uvođenje mjera zaštite okoliša. Te tužbe pokreću se u sklopu istog mehanizma – poznatog kao ISDS ili
Najnovija presuda tiče se odluke Kanade da nakon provedene studije o utjecaju projekta na okoliš blokira izgradnju bazaltnog kamenoloma na 152 hektara u Novoj Škotskoj. Američka korporacija Bilcon tvrdi je da je uložila vrijeme i novac u njegovo pokretanje. Međutim, studija o utjecaju na okoliš utvrdila je da je projekt u suprotnosti s “temeljnim vrijednostima zajednice”
rješavanje sporova između investitora i država – koji se nalazi u središtu TTIP-a.

ISDS je u suštini korporacijski pravosudni sistem. On omogućuje stranim korporacijama da tuže vlade na tajnim sudovima koje nadziru odvjetnici korporacija i na kojima ne postoji pravo na žalbu. Gubitak u parnici može zemlju skupo stajati.

Najnovija presuda tiče se odluke Kanade da nakon provedene studije o utjecaju projekta na okoliš blokira izgradnju bazaltnog kamenoloma na 152 hektara u Novoj Škotskoj. To je područje ključno za razmnožavanje nekoliko ugroženih vrsta, uključujući i rijetke kitove. Američka korporacija Bilcon htjela je otvoriti kamenolom i tvrdi je da je uložila vrijeme i novac u njegovo pokretanje. Međutim, studija o utjecaju na okoliš utvrdila je da je projekt u suprotnosti s “temeljnim vrijednostima zajednice“.

Tvrtka tvrdi da kanadska vlada čak nije ni smjela pribjegavati studiji utjecaja na okoliša i sada traži 300 milijuna dolara odštete.

Dva aspekta ovog slučaja dokazuju ono što su kritičari oduvijek tvrdili o ovakvim korporacijskim sudovima. Prvi je taj da se ovaj slučaj ne odnosi na kršenje uvjeta ugovora niti na diskriminaciju tvrtke u korist domaće tvrtke. On se jednostavno odnosi na propis koji stranoj tvrtki nije po volji.

Drugi aspekt je taj da se ovim slučajem odriče Kanadi mogućnost da donosi odluke na temelju potrebe za zaštitom okoliša, kao što je istaknuo suprotstavljeni glas na ovom suđenju. Donald McRae je upozorio:
Kanada je učestala meta tužbi zbog svojih propisa zaštite okoliša. Prethodni slučajevi uključuju žestoku osudu Kanade zbog pokušaja da zabrani uvoz toksičnog otpada i pokušaja da zabrani dodavanje opasne kemikalije MMT u benzin. U potonjem slučaju Kanada je poništila zabranu
“nametnut će se strah komisijama za zaštitu okoliša koje će biti zabrinute da ne stave prevelik naglasak na socio-ekonomske probleme ili probleme ljudskog okoliša u onim slučajevima kada bi njihova procjena mogla dovesti do zahtjeva za naknadu štete prema uvjetima NAFTA-e”. Rekao je da će se presuda “pokazati velikim korakom unatrag u području zaštite okoliša” i “značajnim zadiranjem u nadležnost zemlje.”

Kanada je učestala meta tužbi zbog svojih propisa zaštite okoliša. Prethodni slučajevi uključuju žestoku osudu Kanade zbog pokušaja da zabrani uvoz toksičnog otpada i pokušaja da zabrani dodavanje opasne kemikalije MMT u benzin. U potonjem slučaju Kanada je poništila zabranu.

Samo nekoliko dana prije sudskog rješenja u korist Bilcona, Kanadi je upućena prijetnja kaznom zbog propisa koji je od naftnog diva Exxon Mobila zahtijevao da dio svojih profita od eksploatacije nafte na podmorju uloži u lokalno gospodarstvo. Prijetnjom se htjelo poručiti da će tužba protiv tog zahtjeva, ako on ne bude povučen, biti samo vrh sante leda u usporedbi s drugim ‘naknadama’ koje će se tražiti. To je još jedan primjer u kojem se posve umjerenom i razumnom državnom propisu suprotstavljaju i prijete neizabrani odvjetnici korporacija koje ne veže demokratska odgovornost.

Često se tvrdi da su na meti korporacijskih sudova ‘samo’ zemlje u razvoju u kojima su zakonski standardi nepouzdani i neizvjesni. To bi samo po sebi bilo loše, no Kanada nije zemlja u razvoju, a ipak je izgubila milijune dolara na ovim korporacijskim sudovima nakon što je s SAD-om potpisala investicijski sporazum sličan TTIP-u. Ovi slučajevi trebaju predstavljati pouku europskim vladama.
Često se tvrdi da su na meti korporacijskih sudova ‘samo’ zemlje u razvoju u kojima su zakonski standardi nepouzdani i neizvjesni. To bi samo po sebi bilo loše, no Kanada nije zemlja u razvoju, a ipak je izgubila milijune dolara na ovim korporacijskim sudovima nakon što je s SAD-om potpisala investicijski sporazum sličan TTIP-u

Europska komisija želi da povjerujemo da će pri sastavljanju TTIP-a provesti reformu pravila koja se odnose na korporacijski sudski postupak i da stoga nema razloga za zabrinutost. No ta bi reforma pravila, na temelju onoga što smo o takvim reformama vidjeli do sada, zapravo mogla pogoršati stvari. Todd Weiler, iskusni pravni arbitar specijaliziran za pitanja investicija, za taj je reformirani sustav pravila rekao: “Sjajan je taj novi sporazum Kanade i EU … prije smo morali raspravljati o svemu tome [pravima stranih ulagača] … A sada imamo ovaj veliki popis. Jednostavno obožavam kad pokušavaju objasniti stvari.”

U prijelomnom izvještaju kojeg je krajem ožujka objavio Odbor donjeg doma britanskog parlamenta za biznis (House of Commons Business Select Committee) stoji da Odbor nije uvjeren u postojanje potrebe za korporacijskim sudskim sustavom. ISDS-u se također protive Laburistička stranka, Škotska nacionalna stranka, Stranka zelenih (koja se u stvari protivi cijelom sporazumu) te 97 posto ispitanika u nedavnim konzultacijama koje je proveo Odbor. Nedavno je veći broj demokratskih članova američkog Senata označio ISDS kao razlog svojeg suprotstavljanja TTIP-u.

Primjer Kanade pokazuje zašto je važno da se svi ovi političari drže stavova koje su zauzeli. Korporacijski sudski sustav iz temelja podriva našu sposobnost da zaštitimo okoliš. Na koji god ga se način reformira, za njega nema mjesta u demokratskom društvu.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Nick Dearden voditelj je organizacije Global Justice Now (koja se prethodno zvala World Development Movement) i bivši direktor Jubilee Debt Campaign.




Fotografija Nicka Deardena je preuzeta sa stranice filma 97% Owned i prilagođena formi ikone.



Na temu TTIP-a možete pročitati i ovaj tekst:

Nick Dearden: Sjedinjene Države TTIP-a – ustav za velike korporacije u Europi


Vezani članci

  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve