Odgovor na rezoluciju Demokratskog nacionalnog odbora

Prenosimo izjavu mreže pokreta Black Lives Matter kojom se ograđuju od potpore koju im u predizbornoj godini pruža središnje tijelo američke Demokratske stranke – Demokratski nacionalni odbor, naglašavajući kako se do prave promjene ne dolazi kroz deklaracije, već putem konkretnih političkih mjera, što “zahtijeva stvarnu borbu, koja će se odvijati na ulici, predvođena narodnim snagama, a ne političkom strankom”. Black Lives Matter je pokret koji je u SAD-u izrastao kao odgovor na rasizam koji je i dalje duboko ukorijenjen u američkim institucijama i društvu, i to nakon opetovanih slučajeva policijskog nasilja nad Crnim osobama.




Izjava koja slijedi u nastavku je odgovor na rezoluciju kojom Demokratski nacionalni odbor (Democratic National Committee – DNC), izražava podršku pokretu Black Lives Matter (Životi crnih ljudi su bitni). Izjavu potpisuje Black Lives Matter mreža, zajedno s naših 26 podružnica diljem zemlje.

„Rezolucija kojom se ukazuje na to da Demokratski nacionalni odbor podupire ideju da su životi crnih ljudi bitni, ni na koji način ne podrazumijeva i podršku Black Lives Matter mreže Demokratskom nacionalnom odboru, niti je ista rezolucija sastavljena u dogovoru s nama. Mi trenutno ne podupiremo, niti smo ikada podupirali ili bili povezani uz Demokratsku stranku, kao ni uz bilo koju drugu stranku. Demokratska stranka, poput Republikanske stranke i ostalih političkih stranaka, ima povijest pokušaja kontroliranja ili obuzdavanja napora Crnih osoba za vlastitim oslobođenjem. Istinska promjena zahtijeva stvarnu borbu, koja će se odvijati na ulici, predvođena narodnim snagama, a ne političkom strankom.

Preciznije, Black Lives Matter mreža jasno naznačuje da rezolucija Demokratskog nacionalnog odbora neće dovesti do promjena koje tražimo. Rezolucije bez konkretnih promjena znače da se sve nastavlja po starom. Obećanja nisu političke mjere. Zahtijevamo slobodu za tijela Crnih osoba, pravdu za živote Crnih osoba, sigurnost za zajednice Crnih osoba, i prava za Crne osobe. Od onih koji tvrde da stoje uz nas zahtijevamo djela, a ne riječi.

Iako Black Lives Matter mreža pozdravlja političku promjenu koja vodi prema tome da se svijet učini sigurnijim za živote Crnih osoba, naša jedina podrška ide prosvjednom pokretu koji smo izgradili zajedno s Crnim osobama diljem zemlje – ne kandidatima koji su zainteresirani samo za sebe, strankama ili političkoj mašineriji koja traži naš glas.“


Nedjelja, 30. kolovoza 2015.




S engleskog preveo: Martin Beroš



Fotografija je preuzeta s Facebook stranice pokreta Black Lives Matter i prilagođena formi ikone.



Na temu rasizma u SAD-u možete pročitati i ove tekstove:

Salar Mohandesi: Tko je ubio Erica Garnera?
Alex Gourevitch: Zvuk policije
Marija Ćaćić: Crne pantere: preživljavanje i istoimeni terenski rad
Lee Sustar: Naslijeđe Martina Luthera Kinga
Bill Quigley: Deset šokantnih činjenica o Baltimoreu




Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve