Rezultati istraživanja studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a

Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu uz pomoć nastavnika provelo je istraživanje studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a. U nastavku donosimo informacije o metodologiji istraživanja, anketna pitanja i rezultate ankete (link).

Nakon objavljivanja rezultata ankete na FFZG-u su osvanuli plakati (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Metodologija istraživanja


– anketu su sastavili: studenti FF-a uz tehničku podršku nastavnika sa sociologije

– anketu su provodili: službeni studentski predstavnici (i studenti)

– ukupan broj anketara: 108

– trajanje anketiranja: 2 tjedna (27.4.-08.05.)

– mjesto anketiranja: predavanja/seminari obaveznih i izbornih kolegija na svim odsjecima u dogovoru s predmetnim nastavnicima

– populacija: studenti preddiplomskih i diplomskih studija na FFZG-u

– uzorak: 2070

– broj odbijenih anketa: 15-ak


Anketna pitanja


P1) Kakvo je vaše mišljenje o prijedlogu sklapanja Ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima? Odaberite samo JEDAN od ponuđenih odgovora.

1) Ne znam, ne mogu procijeniti.

2) U potpunosti sam protiv sklapanja bilo kakvog ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a.

3) Sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a podržavam jedino ako će u ugovoru eksplicitno biti definirani određeni uvjeti takve suradnje.

4) U potpunosti podržavam sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a bez definiranja dodatnih uvjeta u ugovoru.

P2) Niže su navedeni različiti uvjeti koji su spominjani kao mogući preduvjeti pristanka na sklapanje ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima. Molimo Vas da zaokružite redne brojeve svih uvjeta za koje Vi osobno smatrate da bi morali biti eksplicitno navedeni u ugovoru (moguće odabrati više odgovora):

1) U ugovoru mora biti definirano vrijeme trajanja ugovora (npr. 3 godine).

2) U ugovoru mora stajati da zajedničke dvopredmetne studije s KBF-om izvode isključivo oni odsjeci s FFZG-a koji su za to iskazali interes.

3) U ugovoru moraju biti pojedinačno navedeni odsjeci koju su iskazali interes za izvođenje zajedničkih dvopredmetnih studija.

4) U ugovoru mora biti navedeno da kandidati koji žele studirati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a moraju položiti razredbeni ispit na oba fakulteta.

5) U ugovoru mora stajati da kandidati koji žele upisati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a ni na jednom fakultetu neće tražiti na uvid krsni list i preporuku župnika, redovničkog poglavara, ordinarija i sl.

6) U ugovoru mora stajati da kolegija iz studija kojega je nositelj jedan fakultet ne mogu izvoditi nastavnici drugog fakulteta na tom drugom fakultetu.

7) U ugovoru mora stajati da promjene sadržaja kolegija na FFZG-u ne podliježu crkvenim zakonima, odnosno odobrenju Svete Stolice, kao što je to slučaj s kolegijima na KBF-u.

8) U ugovoru mora biti navedena kvota kojom se uređuje ukupan broj studenata za upis na zajedničke dvopredmetne studije.

9) Nositelj (fakultet koji izdaje diplomu) zajedničkih dvopredmetnih studija ne može biti samo KBF.

10) Neki drugi uvjet (napišite koji):


Rezultati


ANKETA 01

ANKETA 02

Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb, 17. svibnja 2016.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve