Kriza mentalnog zdravlja u pandemiji COVID-19

"Novo istraživanje sugerira da se broj oboljelih od depresije udvostručio tijekom pandemije COVID-19 – no zbog višegodišnjeg rezanja sredstava servisima mentalne zdravstvene skrbi, sustavi potpore jedva se nose sa situacijom."

Dućan britanske udruge civilnog društva Mind koja se bavi mentalnim zdravljem, Andover, Hampshire, Ujedinjeno Kraljevstvo, 3. veljače 2013. godine (izvor: Geograph® Britain and Ireland, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Novo istraživanje sugerira da se broj oboljelih od depresije udvostručio tijekom pandemije COVID-19 – no zbog višegodišnjeg rezanja sredstava servisima mentalne zdravstvene skrbi, sustavi potpore jedva se nose sa situacijom.



Dok se čitava zemlja nosi s pandemijom COVID-19 i njezinim ekonomskim posljedicama, u pozadini se odvija još jedna epidemija. Karantena i sve dublja recesija, kao i rasprostranjeno žalovanje samo su neke od stvari koje dovode do psihološkog utjecaja koronavirusa na stanovništvo. Državni ured za statistiku (Office for National Statistics, ONS) je objavio niz statistika iz kojih je vidljivo da je prije pandemije svaka deseta odrasla osoba (9,7 posto) proživljavala neki oblik depresije. Ova se brojka sada popela na svaku petu odraslu osobu (19,2 posto).
 
Prije pandemije srezani su proračuni servisima mentalne zdravstvene skrbi. Uz niske razine osoblja i morala, definancirani servisi suočavaju se s poteškoćama pri pružanju osnovne skrbi. Krizama mentalnog zdravlja u Ujedinjenom Kraljevstvu prvenstveno se sve više bavi policija. Problem je prilično intenzivan među mladim ljudima. Premda je država sada uvela u škole obavezno obrazovanje o mentalnom zdravlju i blagostanju, utjecaj toga nije dalekosežan.
 
Ujedinjeno Kraljevstvo rangirano je najniže u Europi po broju bolničkih kreveta i psihijatara na raspolaganju mladim osobama koje se bore s problemima mentalnog zdravlja. Servisi mentalnog zdravlja za djecu i adolescente među prvima su privatizirani. Mnogi se suočavaju sa surovom stvarnošću u kojoj prolaze ozbiljne probleme mentalnog zdravlja, a primorani su mjesecima čekati na uputnicu.
 
Ne samo da postoji manjak servisa, već su se i uzroci mentalnih bolesti proteklih deset godina pojačali ili su zanemareni. Mjere štednje utrle su put produbljenim nejednakostima, siromaštvu i ograničenim ekonomskim mogućnostima, što je pandemija samo pospješila. Probijanje kroz sustav socijalne sigurnosti prepun sankcija, degradirajući proces hospitaliziranja i neprestana procjenjivanja u školama, svi doprinose psihološkoj uznemirenosti, ali odgovornost se prečesto prebacuje na pojedinca ili pojedinku.
 
Pandemija je ubrzala mnoge trendove i naglasila upadljive kontraste između životnih okolnosti različitih ljudi. Dostupnost stambenog prostora, prenapučena kućanstva, sigurna zaposlenja, ušteđevina, školska oprema i dječja skrb, obiteljsko nasilje, nesigurna opskrba hranom i pristup internetu uvelike variraju u našem društvu. Sve od nabrojanog relevantno je ljudima koji imaju probleme s mentalnim zdravljem. Prema najnovijem istraživanju, simptome depresije najvjerojatnije će se manifestirati među sljedećim skupinama: osobama ispod 40 godina starosti, ženama, osobama s invaliditetom, i onima koje izjavljuju da bi se našle u problemu kada bi morale odjednom podmiriti trošak od 850 funti.
 
Kako recesija počinje ujedati, poteškoće s kojima se mnogi suočavaju postajat će sve izraženije. Ako vlada ne promijeni smjer i ne osigura pristojnu financijsku sigurnosnu mrežu, tijekom sljedećih mjeseci i godina vrlo će vjerojatni biti izgubljeni još mnogi životi. Treba zaštititi one na koje neproporcionalno utječu postojeće nejednakosti u raspodjeli bogatstva i zdravstveni učinak pandemije, što uključuje zajednice BAME (Crne osobe, Azijati i manjinski etničke skupine; britanska cenzuska klasifikacija, op. prev.), od kojih su mnogi ključni radnici u prvim redovima borbe protiv koronavirusa.
 
Hitno je potrebno spriječiti da se ljude deložira i da ostaju bez posla – zabranom deložacija, opraštanjem zaostataka, proširenjem programa za dopust, te poboljšanjem zakonske naknade za bolovanje i univerzalnog kredita. Ponovno uvođenje sankcija za naknade i ponovna procjena podnositelja_ica zahtjeva za invalidninu, što je ono što vlada zapravo čini, upravo je ‘zastrašujuće’, tvrdi Mind, dobrotvorna ustanova za pitanja mentalnog zdravlja.
 
Pandemija je demonstrirala neuspjehe neoliberalnog načina upravljanja u zdravstvu, gdje su država koja je svedena na osnovne elemente te outsourcing pridonijeli brljavom odgovoru na COVID-19. Ali vlada je ustrajna. Upravo je prošli tjedan odlučila likvidirati Public Health England, zamijenivši ga novom zdravstvenom agencijom, NIHP (National Institute for Health Protection), pod upravom barunice Harding. PHE je pružao i druge usluge, uključujući usluge skrbi o mentalnome zdravlji i dobrobiti. One će sada biti predane u ruke lokalnih vlasti i NHS-a (National Health Service), kojima je uskraćeno financiranje.
 
Ministar zdravstva Matt Hancock pozvao je privatni sektor da se “angažira” dok je najavljivao ukidanje PHE-a, nagovještavajući u kojem se smjeru vlada namjerava kretati. Novoimenovana Dido Harding usporedila je demonizaciju privatne zdravstvene zaštite s “kopanjem jame pod drugim i vlastitim upadanjem u nju” u svom odgovoru na kritike jer je 2017. godine imala privatno zdravstveno osiguranje. Lokalna vijeća su navodno duboko uznemirena reformama.
 
Mind je uspostavio pet provjera za vladu u svrhu nošenja s ovim inzvanrednim stanjem po pitanju mentalnog zdravlja: ulagati u javne službe; zaštititi one koji su najugroženiji, što uključuje adresiranje nejednakosti s kojima se suočavaju zajednice BAME; reformirati Zakon o mentalnom zdravlju; osigurati financijsku sigurnosnu mrežu; te podržati djecu i mlade. Nažalost, društvo je već dugo ustrojeno na takav način da individualizira neuspjeh i ljude huška jedne protiv drugih.
 
Sada je pravo vrijeme da mentalno zdravlje i dobrobit budu postavljeni u središte politika i obnove. Naravno, nisu svi uzroci depresije politički. No, teško je osporiti utjecaj koji je politika imala i koji će nastaviti imati na mentalno zdravlje zemlje. Pri rješavanju ovog izvanrednog stanja vezanog uz mentalno zdravlje odgovornost se mora prebaciti s pojedinca na kolektiv, a to znači iznaći politička rješenja.




Ovaj je članak objavljen u našem tjednom biltenu The Cause, na koji se možete pretplatiti ovdje.




Hannah Robinson radi u organizaciji posvećenoj izgradnji mira u Antwerpenu, a u slobodno vrijeme objavljuje tekstove. Specijalizira se za održivi razvoj i djeluje u Northern Train kampanji.






Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve