Ian Angus

Globalni porast broja gladnih; nesigurna opskrba hranom za 2,3 milijarde ljudi

S engleskog preveo Martin Beroš

Izvorno objavljeno 9. kolovoza 2022. godine na portalu Climate and Capitalism.

"U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu."

Kombajn Claas Lexion 584 06833 u polju pšenice blizu Eldagsena, Njemačka, 11. kolovoza 2013. godine (izvor: Michael Gäbler @ commons.wikimedia.com, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Svijet je sve dalje od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti

Broj ljudi pogođenih glađu na globalnoj razini popeo se na čak 828 milijuna u 2021. godini, što je povećanje od oko 46 milijuna od 2020. i 150 milijuna od izbijanja pandemije COVID-19, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda koje donosi nove dokaze da se svijet sve više udaljava od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti.

 

Izdanje izvješća o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu (The State of Food Security and Nutrition in the World) za 2022. godinu predstavlja najnovije podatke, uključujući najnovije procjene troškova i priuštivosti zdrave prehrane. Izvješće također razmatra načine na koje vlade mogu prenamijeniti svoju trenutnu potporu poljoprivredi kako bi smanjile troškove zdrave prehrane, imajući na umu ograničena javna sredstva dostupna u mnogim dijelovima svijeta.

 

Izvješće su zajednički objavili Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the United Nations, FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (International Fund for Agricultural Development, IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (United Nations Children’s Fund, UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (UN World Food Program, WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO).

 

Izvješće o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu za 2022. godinu

 

Brojke opisuju sumornu situaciju:

 

  • Čak 828 milijuna ljudi bilo je pogođeno glađu u 2021. godini – 46 milijuna ljudi više nego godinu ranije i 150 milijuna više od 2019. godine.

    •  

  • Nakon što se uglavnom nije mijenjao od 2015. godine, udio ljudi pogođenih glađu naglo je porastao 2020. i nastavio rasti te 2021. dosegao 9,8 posto svjetske populacije. 2019. godine bio je na 8 posto, a 2020. na 9,3 posto.

    •  

  • Oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu (29,3 posto) bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hrani u 2021. – 350 milijuna više u usporedbi s brojkama prije izbijanja pandemije COVID‑19. Gotovo 924 milijuna ljudi (11,7 posto globalne populacije) suočilo se s ozbiljnom nesigurnošću u opskrbi hranom, što predstavlja povećanje od 207 milijuna u dvije godine.

    •  

  • Rodni jaz u nesigurnosti opskrbe hranom nastavio je rasti u 2021. godini – 31,9 posto žena u svijetu bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hranom, u usporedbi s 27,6 posto muškaraca – što predstavlja razliku od više od 4 postotna boda, u usporedbi s 3 postotna boda u 2020. godini.

    •  

  • Gotovo 3,1 milijarde ljudi nije si mogla priuštiti zdravu prehranu u 2020. godini, što je za 112 milijuna više u odnosu na 2019. godinu, i odražava učinke inflacije potrošačkih cijena hrane koji proizlaze iz ekonomskih učinaka pandemije COVID-19 i mjera poduzetih u njenom suzbijanju.

    •  

  • Procjenjuje se da je 45 milijuna djece mlađe od pet godina patilo od gubitka tjelesne mase, najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti, koji povećava rizik od smrti djece do 12 puta. Nadalje, 149 milijuna djece mlađe od pet godina imalo je usporen rast i razvoj zbog kroničnog nedostatka esencijalnih hranjivih tvari u prehrani, dok je 39 milijuna imalo prekomjernu tjelesnu težinu.

    •  

  • Ostvaren je napredak u pogledu isključivog dojenja, koje se 2020. godine pružalo gotovo 44 posto dojenčadi mlađe od šest mjeseci u cijelom svijetu. To je još uvijek manje od cilja od 50 posto do 2030. godine. Zabrinjavajuće je da se dvoje od troje djece ne hrani minimalno raznolikom prehranom koja im je potrebna za rast i razvoj do njihovog punog potencijala.

    •  

    U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu.

    Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

    19. kolovoza 2022.
    Tagovi:

    Vezani članci

    • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
    • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
    • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
    • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
    • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
    • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
    • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
    • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
    • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
    Arhiva članaka