Globalni porast broja gladnih; nesigurna opskrba hranom za 2,3 milijarde ljudi

"U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu."

Kombajn Claas Lexion 584 06833 u polju pšenice blizu Eldagsena, Njemačka, 11. kolovoza 2013. godine (izvor: Michael Gäbler @ commons.wikimedia.com, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Svijet je sve dalje od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti



Broj ljudi pogođenih glađu na globalnoj razini popeo se na čak 828 milijuna u 2021. godini, što je povećanje od oko 46 milijuna od 2020. i 150 milijuna od izbijanja pandemije COVID-19, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda koje donosi nove dokaze da se svijet sve više udaljava od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti.
 
Izdanje izvješća o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu (The State of Food Security and Nutrition in the World) za 2022. godinu predstavlja najnovije podatke, uključujući najnovije procjene troškova i priuštivosti zdrave prehrane. Izvješće također razmatra načine na koje vlade mogu prenamijeniti svoju trenutnu potporu poljoprivredi kako bi smanjile troškove zdrave prehrane, imajući na umu ograničena javna sredstva dostupna u mnogim dijelovima svijeta.
 
Izvješće su zajednički objavili Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the United Nations, FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (International Fund for Agricultural Development, IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (United Nations Children’s Fund, UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (UN World Food Program, WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO).
 
Izvješće o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu za 2022. godinu
 
Brojke opisuju sumornu situaciju:
 
  • Čak 828 milijuna ljudi bilo je pogođeno glađu u 2021. godini – 46 milijuna ljudi više nego godinu ranije i 150 milijuna više od 2019. godine.
  •  
  • Nakon što se uglavnom nije mijenjao od 2015. godine, udio ljudi pogođenih glađu naglo je porastao 2020. i nastavio rasti te 2021. dosegao 9,8 posto svjetske populacije. 2019. godine bio je na 8 posto, a 2020. na 9,3 posto.
  •  
  • Oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu (29,3 posto) bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hrani u 2021. – 350 milijuna više u usporedbi s brojkama prije izbijanja pandemije COVID‑19. Gotovo 924 milijuna ljudi (11,7 posto globalne populacije) suočilo se s ozbiljnom nesigurnošću u opskrbi hranom, što predstavlja povećanje od 207 milijuna u dvije godine.
  •  
  • Rodni jaz u nesigurnosti opskrbe hranom nastavio je rasti u 2021. godini – 31,9 posto žena u svijetu bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hranom, u usporedbi s 27,6 posto muškaraca – što predstavlja razliku od više od 4 postotna boda, u usporedbi s 3 postotna boda u 2020. godini.
  •  
  • Gotovo 3,1 milijarde ljudi nije si mogla priuštiti zdravu prehranu u 2020. godini, što je za 112 milijuna više u odnosu na 2019. godinu, i odražava učinke inflacije potrošačkih cijena hrane koji proizlaze iz ekonomskih učinaka pandemije COVID-19 i mjera poduzetih u njenom suzbijanju.
  •  
  • Procjenjuje se da je 45 milijuna djece mlađe od pet godina patilo od gubitka tjelesne mase, najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti, koji povećava rizik od smrti djece do 12 puta. Nadalje, 149 milijuna djece mlađe od pet godina imalo je usporen rast i razvoj zbog kroničnog nedostatka esencijalnih hranjivih tvari u prehrani, dok je 39 milijuna imalo prekomjernu tjelesnu težinu.
  •  
  • Ostvaren je napredak u pogledu isključivog dojenja, koje se 2020. godine pružalo gotovo 44 posto dojenčadi mlađe od šest mjeseci u cijelom svijetu. To je još uvijek manje od cilja od 50 posto do 2030. godine. Zabrinjavajuće je da se dvoje od troje djece ne hrani minimalno raznolikom prehranom koja im je potrebna za rast i razvoj do njihovog punog potencijala.
  •  
    U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu.





    Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






    Vezani članci

    • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
    • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
    • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
    • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
    • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
    • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
    • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
    • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
    • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve