Stopa smrtnosti privatizacije NHS-a

"Istraživači_ce su mjerile koliko su NHS-ove grupe za kliničko naručivanje (clinical commissioning groups, CCG) diljem Engleske potrošile na outsourcing od 2013. do 2020. godine, usporedivši to s brojem ljudi koji su umrli od „izlječivih“ bolesti – smrtnim slučajevima koji su se po svemu sudeći mogli izbjeći uz učinkovitu zdravstvenu skrb. U prosjeku, otkrili su da je svakih dodatnih 1 posto godišnjeg proračuna CCG-a koje je bilo alocirano za outsourcing, povezano s porastom preventabilne smrtnosti od 0,29 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika u narednoj godini. Istraživači kažu da bi se 557 dodatnih smrtnih slučajeva između 2014. i 2018. godine moglo pripisati promjenama u outsourcingu."

Prosvjed protiv Trumpova posjeta UK-u, i popratnih najava prijetnji NHS-u od trgovinskog sporazuma s SAD-om, London, UK, 3. prosinca 2019. godine (izvor: Diego Sideburns @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Istraživači_ce Sveučilišta Oxford otkrile su da je relativna potrošnja na outsourcing povezana sa smrtnim slučajevima od određenih bolesti.



Privatizacija NHS-a povezana je s više od 500 slučajeva smrti od izlječivih bolesti u Engleskoj tijekom perioda od pet godina, zaključak je novog „poražavajućeg“ istraživanja sa Sveučilišta Oxford.
 
Studija koju je financirao Wellcome Trust i koja je danas objavljena u časopisu The Lancet, promovira se kao prva potpuna procjena privatizacije NHS-a nakon Zakona o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi Andrewa Lansleyja iz 2012., koji je dodatno potaknuo outsourcing.
 
Istraživači_ce su mjerile koliko su NHS-ove grupe za kliničko naručivanje (clinical commissioning groups, CCG) diljem Engleske potrošile na outsourcing od 2013. do 2020. godine, usporedivši to s brojem ljudi koji su umrli od „izlječivih“ bolesti – smrtnim slučajevima koji su se po svemu sudeći mogli izbjeći uz učinkovitu zdravstvenu skrb.
 
U prosjeku, otkrili su da je svakih dodatnih 1 posto godišnjeg proračuna CCG-a koje je bilo alocirano za outsourcing, povezano s porastom preventabilne smrtnosti od 0,29 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika u narednoj godini. Istraživači kažu da bi se 557 dodatnih smrtnih slučajeva između 2014. i 2018. godine moglo pripisati promjenama u outsourcingu.
 
Uračunali su period počeka od jedne godine dana, kako bi različiti oblici outsourcinga mogli izvršiti svoj utjecaj na zdravstvene ishode.
 
Iako je odnos statistički značajan – što znači da nije vjerojatno da je slučajan – istraživači kažu da rezultati nisu dokaz uzročne veze između outsourcinga i stopa smrtnosti, što znači da mogu biti uključeni i drugi čimbenici. Podatke su prilagodili promjenama u stanovništvu, demografiji i razinama siromaštva.
 
Nije poznato imaju li određene vrste outsourcanih usluga poseban utjecaj na smrtnost koju se može spriječiti liječenjem.
 
Dr. Aaron Reeves sa Sveučilišta Oxford, suautor studije, izjavio je sljedeće: „Ovi rezultati očigledno imaju implikacije po raspravu o privatizaciji NHS-a, sugerirajući da bi povećani outsourcing privatnog sektora mogao dovesti do pada kvalitete skrbi koja se pruža pacijentima.“
 
„Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili točni uzroci pada kvalitete zdravstvene skrbi u Engleskoj, naši nalazi sugeriraju da bi daljnji porast privatizacije NHS-a bio pogreška.“
 
Studija je izračunala odnos između outsourcinga i broja smrtnih slučajeva koje je bilo moguće spriječiti liječenjem u engleskom NHS-u, iako su brojke za pojedinačne CCG značajno varirale.
 
CCG u East Staffordshireu zabilježio je u periodu između 2014. i 2017. porast od 29 posto u potrošnji na outsourcane suradnike_ce, koju je između 2015. i 2018. pratio porast smrtnih slučajeva koji su se mogli prevenirati od 9 posto. CCG u Greater Huddersfieldu zabilježio je porast preventabilne smrtnosti od 13 posto nakon povećanja od 4 posto u outsourceanim suradnicima, dok su CCG-i u Sandwellu i West Birminghamu zabilježili porast od 5 posto preventabilne smrtnosti nakon porasta outsourcinga od 4 posto.
 
Cat Hobbs, direktorica grupe za kampanju protiv privatizacije We Own It, izjavila je za openDemocracy: „Poražavajući rezultati ove studije ukazuju na trend kojem svjedočimo diljem svijeta – gdje god da se uvede privatizacija, zdravstvena skrb postaje manje svima dostupna i zdravlje javnosti trpi.“
 
„Privatizacija i outsourcing bili su katastrofalni za pacijente u našem NHS-u. To nije samo neučinkovito i rasipno, već doslovno može biti pitanje života i smrti, što nije iznenađujuće ako pogledate stope smrtnosti u SAD-u, gdje je privatizacija još više uznapredovala.“
 
„Vrijeme je da vlada prestane riskirati živote u svojoj ideološkoj težnji za privatizacijom i posveti se ponovnom uspostavljanju NHS-a kao potpuno javnog i adekvatno financiranog servisa. Naš sustav zdravstvene skrbi mora raditi za ljude, a ne za profit.“
 
Istraživanje je pokazalo da su sveukupne razine outsourcinga u NHS-u u Engleskoj postojano rasle tijekom tog razdoblja, s manje od 4 posto (576 milijuna funti od 14,8 milijardi funti od travnja do prosinca 2013.) na više od 6 posto (2,6 milijarde funti od 40,6 milijardi funti u 2019.) godišnje potrošnje CCG-a.
 
Dok je najveći postotak povećanja zabilježen u pružanju poslovne i informatičke podrške od strane privatnog sektora, gotovo tri četvrtine cjelokupnog outsourcinga NHS-a privatnom sektoru odnosi se na usluge zdravstvene skrbi, na koje je potrošnja između 2014. i 2019. porasla za 1 milijardu funti – oko dvije trećine ukupnog porasta outsourcinga privatnom sektoru.
 
Iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb izjavili su: „Kao što autori jasno ističu, ova analiza ne može identificirati uzročnu vezu između stopa smrtnosti i outsourcinga zdravstvenih usluga.“
 
„NHS će uvijek biti besplatan za krajnje korisnike i nikada neće biti na prodaju privatnom sektoru, a tijekom posljednjeg desetljeća zapravo nije bilo proporcionalnog povećanja potrošnje NHS-a na pružatelje usluga koji nisu dio NHS-a.“
 
CCG iz East Staffordshirea kontaktiran je za izjavu. Greater Huddersfield CCG te Sandwell i West Birmingham CCG od tada su spojeni u druge CCG-ove, koji će svi biti zamijenjeni integriranim sustavima skrbi (Integrated Care Systems), prema novoj reorganizaciji NHS-a.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve