Akademska solidarnost 29. lipnja 2011.

Akademska solidarnosti: Izjava za javnost (29. lipnja)

Unatoč višemjesečnom protivljenju akademske zajednice i zainteresirane javnosti, Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa prihvatili su 21. lipnja 2011. nacrte prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu i uputili ih u saborsku proceduru.

To je posljednji u nizu koraka iz prepoznatljivog repertoara političkog nasilja. Podsjetimo: u “akciji zakoni” dosad su se osnivala različita povjerenstva bez demokratske legitimacije, simulirali su se krugovi javne rasprave, iznosile se bezočne laži i manipulacije, fabricirala se podrška prijedlozima, da bi, napokon, medijska ofenziva kulminirala tumačenjem nalaza Državne revizije, pri čemu se koruptivne klijentelističke grupe i njihove sebične financijske interese pokušalo prikazati kao uvriježeni način funkcioniranja cjelokupne akademske zajednice. Tu zajednicu, očito, treba ocrniti u očima javnosti i zatim baciti na koljena.
Stoga Sindikat „Akademska solidarnost“, u skladu s dosadašnjim akcijama, najavljuje štrajk na temelju čl. 269. Zakona o radu u svrhu zaštite gospodarskih i socijalnih interesa zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Štrajk će započeti 6. srpnja 2011. u 8 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Navedenim nacrtima prijedloga triju zakona grubo se zadire u ustavno zajamčenu autonomiju sveučilišta i slobodu znanstvenoga stvaralaštva. U tom pogledu, predviđeno smanjenje ovlasti predstavničkih tijela akademske samouprave (npr. fakultetsko vijeće, sveučilišni senat) – koja prema važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti  i visokom obrazovanju omogućuju i radno pravno relevantno suodlučivanje (samoodlučivanje) akademskih radnika povrh onoga zajamčenoga općim Zakonom o radu (radničko vijeće) – u izravnoj je suprotnosti s gospodarskim i socijalnim interesima akademskih radnika.

Osim toga, nacrti Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti sadrže odredbe koje će dovesti do bitnoga povećanja udjela radnih odnosa na određeno ili prikriveno određeno vrijeme u okviru ukupnih radnih odnosa akademskih radnika što također Sindikat smatra izravnim ugrožavanjem socijalnih i gospodarskih interesa zaposlenih u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Štrajk će se provoditi u užem smislu, radi poticajnog djelovanja na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao i na druge poslodavce u djelatnostima znanosti i visokog obrazovanja, kako bi počeli proaktivno djelovati s ciljem povlačenja spomenutih nacrta zakona iz zakonske procedure, te radi promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih prava svojih zaposlenika, uz konkretna nastojanja da poslodavci članova Sindikata budu prepoznati i postupaju kao aktivni subjekti u izradi novih nacrta zakona. Pritom predstavnici poslodavaca moraju predstavljati interese svih članova akademske zajednice na matičnoj instituciji i biti izabrani u tu svrhu od svoje baze, a ne nametnuti političkom voljom resornog ministarstva.

Jednako tako štrajk će se provoditi u širem smislu, kao opći štrajk, koji nastoji potaknuti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Vladu Republike Hrvatske da iz saborske procedure povuku nacrte triju zakona, te da se uz širu društvenu raspravu izrade novi koji bi bili u skladu s Ustavom i drugim pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uz uvažavanje svih članova akademske zajednice.

Naša stajališta o komercijalizaciji znanosti i javnoga visokog školstva jasna su i principijelna otpočetka, naše zagovaranje demokratskog odlučivanja odozdo jednako tako. Šteta koja će nastati našim stupanjem u štrajk veoma se lako i brzo može popraviti. Katastrofa koju donose novi zakoni dugoročna je i nepopravljiva.

U Zagrebu, 29. lipnja 2011.

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost

Tagovi:

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve