Plenum

Izvještaj sa 114. plenuma, 1. veljače 2011.

Na 114. plenumu održanom 1. veljače raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda. Glavne su teme bile sastanak balkanskih studenata, novi paket zakona i novosti s Fakultetskog vijeća. Izabrani su delegati za tiskovnu konferenciju inicijative Akademska solidarnost i predstavljanje Blokadne kuharice u Londonu. Predstavljen je novi broj časopisa studenata Ekonomije Manager i akcija podrške egipatskom narodu te je najavljeno još jedno predavanje Tonija Pruga.

Izašao je novi Manager, internacionalni besplatni studentski list Ekonomskog fakulteta koji sadrži mnoge zanimljive članke na temu studentskih pokreta, direktne demokracije i plenuma, kritike novih zakona itd. Na Filozofskom fakultetu ga možete pronaći u prostoriji A001.

Uz najavljenu tribinu u subotu u 17:00 5.2 u dvorani D3 FFZG-a pod naslovom “Politički pokret: direktna demokracija i materijalna jednakost, kada i kako?”, Toni Prug će u petak 4.2. u 19:00 u MaMi održati i predavanje pod naslovom “Komu(o)nizam – Google, Facebook, robe i tržišta.”

U petak je održana akcija solidarnosti s egipatskim narodom nad kojim se vrši represija i koji pokušava u masovnim demonstracijama svrgnuti dugogodišnjeg diktatora Hosnija Mubaraka. Akcija se sastojala od predaje zahtjeva za osudom represije koja se provodi u Egiptu hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i izjave medijima.

Objavljeni su zaključci prosudbenih povjerenstava za izradu novog paketa zakona o sveučilištu, znanosti i visokom obrazovanju. Povjerenstva su raspravljala i o upisninama i školarinama.

Fakultetskom vijeću je dekan Boras rekao da će biti obaviješteno o financijskoj reviziji fakulteta na nekoj od narednih sjednica. Vijeće je izglasalo podršku zahtjevu za poništavanjem rezultata izbora za Studentski zbor. Bilo je riječi i o kvotama koje se neće mijenjati (izuzev smanjenja od 5 mjesta za studij psihologije). Odbačen je kriterij tržišta rada pri određivanju kvota za upis novih studenata, a po tri glavna kriterija (tradicija, ljudstvo, prostor) fakultet je u dobroj poziciji.

Plenum je izglasao delegata za čitanje izjave plenuma o trenutnoj situaciji sa zakonima i Studentskim zborom na konferenciji za tisak inicijative Akademska solidarnost.

U tijeku je rasprava o mjestu održavanja balkanskog sastanka. Nakon nekoliko izjava sudionika plenuma zaključeno je da prvotno mjesto sastanka (Beograd) nije (radi unutarnjih previranja) prikladno za ovakav važan sastanak o pitanjima obrazovanja i drugih društveno bitnih tema. Nakon rasprave plenum je izglasao sljedeće:

1. Sastanak u Skopju (smatramo da bi ova lokacija održavanja bila bolji teren za mirnu razmjenu informacija, da bi rasprave bile konstruktivnije jer bi organizacija sastanka u Beogradu mogla biti bojkotirana od dijela studenta.

2. Nema smisla da se ograničava broj ljudi koji mogu sudjelovati na sastanku, samo neka organizatori kažu koliko smještaja mogu srediti, ostali ce se snaći.

3.Spremni smo ako se pokaže potreba organizirati sastanak u Zagrebu

Dvije sudionice plenuma napisat će pismo s ovim zaključcima te ga proslijediti na mailing listu za organiziranje balkanskog susreta.

Traži se delegat za Culture shock festival u Križevcima 24. veljače. Održat će se tribina o tri sporna zakona. Od profesora s Filozofoskog fakulteta govorit će i dr.sc. Mate Kapović. Obzirom da zasad nema doborovoljaca, točka se prebacuje na idući plenum.

Plenum je izglasao delegata za London gdje će 27. svibnja na sveučilištu Queen Mary u sklopu serije seminara o samoorganizaciji biti predstavljena Blokadna kuharica u engleskom prijevodu.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati 8. veljače u 20h u D7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na grupi za tehnička pitanja plenuma.

Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

3. veljače 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka