Izvještaj sa 107. plenuma, 16. studenog 2010.

Na 107. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 16. studenog raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je da udruge Pravo na grad i Zelena akcija žele pomoći radnicama Kamenskog d.d. nekom simboličnom akcijom. Dogovoren je termin sastanka radnica i predstavnikâ navedenih udruga na kojemu će im potonji predložiti suradnju.

Na 107. plenumu, održanom 16. studenog raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Plenum je dobio e-mail sa žalbom da još uvijek nisu raspisani ispitni rokovi za akademsku godinu 2010./2011. Pročelnik za nastavu i studente obratio se nastavnicima sa zahtjevom da raspišu rokove. Rokovi će biti znani u prosincu.

Plenum je obaviješten su beogradski studenti blokirali promet. Nekoliko stotina studenata blokiralo je oko 13.30 sati Brankov most i promet prema Novom Beogradu je zaustavljen. Prosvjeduju studenti Geografskog fakulteta, Rudarsko-geološkog fakulteta, Fakulteta političkih nauka, Visoke poslovne škole, Visoke elektrotehničke škole, kao i akademci većine fakulteta Univerziteta umetnosti. Traže da na budžetu budu svi akademci koji su stekli najmanje 48 bodova. U Ministarstvu prosvete još traju razgovori povodom njihovih zahtjeva.

Plenum je obaviješten i da traju Dani otvorenih vrata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Predavanja će, među ostalim, održati i ministar Fuchs, bivši ministar Primorac, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Bjeliš. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu prof. Tonči Kursar održat će predavanje pod naslovom Demokratske pobune na kojem će govoriti o pobunama studenata, građana i radnika u 2009. i 2010.

Plenum će morati iznaći novi način tiskanja Skripte jer dosadašnji suborac to više ne može raditi.

Radna grupa za izbore na godini izvijestila je plenum da su počele pripreme za izbore na svim studijskim grupama i godinama. Nastali su problemi sa službenim mailom plenuma pa sudionici radne grupe nisu bili sigurni na kojim su odjelima izbori provedeni, no problem je riješen i sada im nedostaje samo dobrovoljaca koji bi pomogli u provedbi izbora. Zainteresirani se mogu javiti na plenum[at]ffzg.hr.

Sudionik plenuma podnio je i izvješće sa sastanka s predstavnicima Zaklade Rosa Luxemburg. Odlučeno je da će sudionici radne grupe za širenje direktne demokracije i članovi blogerske sekcije sastaviti projekte koji će biti predočeni plenumu i dani na glasanje.

Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je da udruge Pravo na grad i Zelena akcija žele pomoći radnicama Kamenskog d.d. nekom akcijom. Dogovoren je termin sastanka radnica i predstavnikâ navedenih udruga na kojemu će im potonji predložiti suradnju.

Programska radna grupa izvijestila je da se planira održavanje projekcija edukativnih filmova srijedom u 20h. Planira se i postav izložbe o borbi za besplatno obrazovanje diljem svijeta. Također, u suradnji s USF-om organizira se tribina o moralnoj odgovornosti akademskih građana.

Delegatkinje u Povjerenstvu za kvalitetu nastave izvijestile su da je konstituirani saziv mandatiran na dvije godine. Odlučeno je da se delegatkinjama da mandat u tom trajanju koji se može opovrgnuti ukoliko plenum ne bude zadovoljan njihovim radom. Na sastanku Povjerenstva predloženo je i da se Povjerenstvo proširi sa devet na dvadesetak članova, u kojem bi slučaju u njemu sjedio još jedan student.

Podnesen je i izvještaj sa sastanka SSU o akciji u četvrtak. Objašnjeno im je trenutno stanje u Studentskom zboru. Predstavnici studentskih udruga otići će do dekana Borasa i tražiti da raspiše natječaj za sufinanciranje studentskih projekata koji su vezani uz istraživački rad, izdavaštvo i kulturu. Taj se natječaj inače raspisuje u siječnju, ali ove godine nije raspisan. Plenum je odlučio da će se tiskanje Skripte financirati iz materijalnih sredstava Studentskog zbora.

Odsjek za romanistiku od plenuma traži dozvolu za korištenje prostorije A-001 od 2. do 4. prosinca za kongres Francontaste. Plenum je potvrdio dozvolu uz obrazloženje da treba poticati suradnju s udrugama studenata.

Plenum je raspravljao i o sljedećem Vijeću Fakulteta u četvrtak 18. studenog u 11 sati. Važno pitanje je izvješće uprave Fakulteta. Delegatima je savjetovano da otvore pitanje ovogodišnjeg natječaja za studentske projekte. Savjetovano im je i da o pitanju izvješća dekana glasaju po vlastitom nahođenju.

Plenum je dobio poziv na suradnju od jedne belgijske novinarke koju zanimaju studentska pitanja. Plenum nije zainteresiran za suradnju, no proslijedit će e-mail zainteresiranim studentima.

Izabrani su moderatori.
Idući će se održati u utorak, 23. studenog u Dvorani 7.
Plenum je zaključen u 23:46.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.