Obavijest

Besplatan poslijediplomski studij na Sveučilištu u Zadru

Kao što smo već izvještavali, Sveučilište u Zadru pokreće jedinstveni doktorski studij iz humanističkih znanosti. Ovih dana je objavljen natječaj za upis na poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti u području humanističkih znanosti, polja Filozofija, Filologija, Povijest, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti, Arheologija, Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti u akad. god. 2010./2011.

Osnovno o studiju

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij Humanističke znanosti

Nositelj studija: Sveučilište u Zadru

Znanstveno područje: 6.0. Humanističke znanosti

Polja: 6.01. Filozofija, 6.03. Filologija, 6.04. Povijest, 6.05. Povijest umjetnosti, 6.06. Znanost o umjetnosti, 6.07. Arheologija, 6.08. Etnologija i antropologija, 6.10. Interdisciplinarne humanističke znanosti

Grane: Ovisno o raspoloživosti mentora, potencijalno sve grane u naznačenim poljima navedene pod točkom 6. u “Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama” objavljenom u Narodnim novinama i na mrežnoj stranici:

U polju 6.03. Filologija, na temelju istraživačkih i nastavnih kapaciteta Sveučilišta u Zadru, zasad dolaze u obzir sljedeće grane: 6.03.01. Klasična filologija, 6.03.02 Kroatistika, 6.03.03. Slavistika, 6.03.04. Romanistika, 6.03.05. Germanistika, 6.03.06. Anglistika, 6.03.15 Fonetika, 6.03.16 Opće jezikoslovlje (lingvistika), 6.03.18 Teorija i povijest književnosti

Polaznik koji s uspjehom završi ovaj studij stječe akademski naziv doktora humanističkih znanosti, uz naznaku polja i grane.

Temeljna su načela ovoga doktorskog studija:

Studij bez naplate školarine. U ovaj studijski program svaki mentor ulaže svoj pro bono rad sa studentom, a Sveučilište u Zadru, kao i druge institucije s kojima u tom smislu bude postignut sporazum, ulažu pro bono svoj prostor i opremu neophodnu za provođenje studijskoga programa. Po jedinstvenoj cijeni, utvrđenoj aktima Sveučilišta, naplaćuje se postupak obrane doktorske disertacije. Mentorska nastava i konzultacije s mentorom odvijaju se na matičnoj instituciji mentora, a doktorski praktikum (v. program studija) izvodi se na Sveučilištu u Zadru. Putne i sve druge troškove studenta koji iz toga eventualno proizlaze snosi sâm student. Troškove terenskih, arhivskih i drugih istraživanja snosi student.

Mentorski studij. Pretpostavka upisa na studij je da jedan od članova Vijeća mentora (v. program studija) prihvati pristupnikovu temu istraživanja. Svi oblici nastave, osim doktorskog praktikuma, slijede načelo individualnog mentorskog rada sa studentom.

Individualni studijski program. Popis obvezatnih modula (v. program studija) tek je okvir za definiranje individualnog studijskog programa. Sadržaj svakoga modula i drugih aktivnosti te način odrađivanja studijskih obveza utvrđuje mentor sa studentom, a potvrđuje Vijeće mentora.

Istraživački studij. Program se u potpunosti realizira na najvišoj, osmoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i Europskog kvalifikacijskog okvira (EKO), što znači da su sve tri godine studija usmjerene prvenstveno na znanstveno-istraživački rad studenta.

Otvoren i fleksibilan popis mentora. Svaki djelatnik Sveučilišta u Zadru izabran u znanstveno-nastavno zvanje iz područja humanističkih znanosti, kao i zaposlenik drugog hrvatskog ili inozemnog sveučilišta ili znanstvenog instituta koji udovoljava tom kriteriju ili ima izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje, može postati mentorom na ovom studiju, o čemu odluku donosi Vijeće mentora. Preduvjet za uključenje u rad studija je prihvaćanje ovdje iznesenih načela.

Izvor: web stranica Sveučilišta u Zadru

9. rujna 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka