Plenum

Izvještaj s 95. plenuma, 7. rujna 2010.

Na 95. plenumu raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Fakultetsko vijeće bi do listopada trebalo izglasati kvote i školarine za akademsku godinu 2011./2012. Započeto je razrađivanje modela studentskih delegata na Vijeću fakulteta. Povjerenstvo za prehranu studenata donijelo je odluku da se promijeni subvencioniranje.


Na 95. plenumu, održanom u utorak, 8. rujna 2010. godine, raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Uskoro izlazi američko izdanje Blokadne kuharice koje će sadržavati predgovor Marca Bousqueta sa Sveučilišta Santa Clara.

Objavljena je završna verzija zajedničke izjave Međunarodnog studentskog pokreta koju možete pronaći na adresi http://emancipating-education-for-all.org/joint_statement_2010. Pozivamo zaiteresirane da pročitaju izjavu kako bi na sljedećem plenumu mogli raspraviti i eventualno podržati tu izjavu. Treba nam i netko tko će podnijeti detaljni izvještaj o sadržaju izjave.

Fakultetsko vijeće bi do listopada trebalo izglasati kvote i školarine za akademsku godinu 2011./2012. za studente koji su ove godine upisali fakultet. Podsjetimo, Ministarstvo će pokriti troškove financiranja svim studentima prve godine preddiplomskog, diplomskog i integriranog studija u akademskoj godini 2010./2011., ali se još ne zna po kojem će modelu oni dalje studirati, odnosno tko će plaćati upis u drugu godinu, a tko ne. Osim lineranog modela prema ECTS bodovima (tzv. model Rektorskog zbora) i lineranog modela prema izvrsnosti (tzv. Bjelišev model) pojavila se i ideja trećeg, tzv. flat modela po kojem bi svi studenti, osim eventualno onih najboljih, plaćali jednake školarine koje bi bile niže od prijašnjih. Takva odluka na Filozofskom fakultetu već vrijedi za diplomske studije, čije školarine iznose 4000 kn za sve studente, samo što je zbog studentskih pritisaka Ministarstvo pokrivalo troškove diplomskih studija.

Započeto je razrađivanje modela studentskih delegata na Vijeću fakulteta. S obzirom da će ubrzo isteći mandat dosadašnjeg Studentskog zbora, a novi je predao vlast plenumu, razgovaralo se o tome koliko bi dug mandat delegati trebali imati i kakva bi trebala biti njihova pozicija u Vijeću. Plenum će moći zamijeniti svakog delegata koji ne bude poštivao odluke većine zainteresiranih studenata. Za nekoliko tjedana delegati će biti izabrani pa ćemo još razgovarati o ovoj temi.

Donesena je nova verzija Zakona o sveučilištima, ali nije dostupna zainteresiranoj akademskoj i ostaloj javnosti.

Plenum je raspravljao i o potrebi da se počne planirati informiranje brucoša – predstavljanjem borbe za besplatno obrzovanje i principa direktne demokracije na uvodnim predavanjima, po odsjecima, na tribinama i radionicama…

Povjerenstvo za prehranu studenata donijelo je odluku da će se odsada subvencije dobivati na tjednoj, a ne na mjesečnoj bazi. Subvencije za menije kao i dosada iznose 73,65% dok za ostale proizvode (pizza, sokovi, mliječni proizvodi) subvencije iznose 50%. Na subvencioniranu prehranu imaju pravo samo studenti sa hrvatskim državljanstvom, a studenti privatnih sveučilišta je gube. Zlouporaba iksice kažnjavat će se blokiranjem, a fotografije će odsada biti kao i na službenim dokumentima.

Izabrano je dvoje sudionika plenuma koji će do studenog prikupljati podatke za dnevni red te ih proslijeđivati blogerima za najavu. Oni su dužni doći na sastanak tehnikalija i pomoći moderatorima u pripremi plenuma.

Dvoje dobrovoljaca osigurat će stalan termin plenuma. Plenum je odlučio da je to i dalje utorkom u 20h. Izabrani su moderatori. Plenum je zaključen u 22:02.

8. rujna 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka