Materijali za večerašnju raspravu na plenumu o nacrtu Zakona o sveučilištima

Plenum je sinoć poslao svim studentima i profesorima Filozofskog fakulteta nacrt novog Zakona o Sveučilištima uz poziv da se uključe u raspravu o zakonu i promjenama koje on predlaže uvesti. Prilažemo nacrt zakona kao i komparativnu analizu dijelova postojećeg i predloženog zakona kako bi se svi mogli uključiti. Rasprava o predloženom zakonu i ovim izmjenama bit će jedna od točaka večerašnjeg plenuma pa vas pozivamo da nam se na njemu pridružite.

Poštovane profesorice i profesori, studentice i studenti i ostali članovi akademske zajednice,

na sjednici Fakultetskog vijeća 22. travnja profesorice i profesori su zajedno sa studentima uputili zahtjev Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa kojim traže da se “svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama”. Budući da studenti već neko vrijeme posjeduju radnu verziju novog Zakona o sveučilištima koji bi mogao donijeti brojne izmjene od velikog značaja za cjelokupnu akademsku zajednicu (a koje joj još ni na koji način nisu obznanjene), osjećamo se pozvanima sami otvoriti javnu raspravu i obavijestiti sve one koji bi trebali biti zainteresirani o sadržaju tih izmjena. Premda je riječ o radnoj verziji Zakona, iz priloženog ćete moći vidjeti da je Zakon itekako razrađen te da je smjer u kojem on ide poprilično jasan i definiran, te da o njemu može ovisiti sudbina studenata, profesora, odnosno cjelokupnog Sveučilišta koje, ponavljamo, s takvim izmjenama još nije upoznato ni na načelnoj razini.

Novim zakonom dolazi do bitnih izmjena po pitanju autonomije sveučilišta (pogotovo uvođenjem novog sastava tijela Sveučilišnog vijeća koje bi trebalo preuzeti velik dio ovlasti Senata, a u kojem bi prema Zakonu trebalo sjediti 7 članova, od kojih čak 3 bira Ministarstvo, 3 Senat, a jednog rektor kojeg prema novom Zakonu izabire to isto Vijeće), financiranja sveučilišta (uvođenje tzv. “razvojnog proračuna” koji obuhvaća do 20 % ukupnog proračuna, a koji se dodjeljuje po “kvalitativnim i kvantitativnim indikatorima rada svakog pojedinog sveučilišta” čije kriterije određuje Vlada RH po mišljenju Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje) te po pitanju preustroja sveučilišta (odnosno, novi Zakon bi omogućio “cijepanje” Sveučilišta, možda čak i bez nužnog pristanka Sveučilišta).

Očito je da ovakve izmjene imaju dalekosežne posljedice, stoga Vam dolje u tekstu šaljemo radnu verziju Zakona, a ujedno smo napravili i komparativnu analizu dijelova Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakona o sveučilištima koji bi trebao zamijeniti navedene dijelove Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Stoga pozivamo sve profesore da se uključe u razmatranje ovoga nacrta Zakona i posljedica svih izmjena koje bi on mogao donijeti. Bojimo se da nemamo previše vremena jer, sudeći po izjavama ministra Fuchsa, prijedlog Zakona o sveučilištima mogao bi ući u saborsku proceduru u siječnju ili veljači naredne godine.

Plenum FFZG-a

p.s. Ovdje možete preuzeti nacrt zakona te našu komparativnu analizu dijelova postojećeg i predloženog zakona.

Vezani članci

  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve