kolumna

Iz medija – 21. studenog 2009.

I danas se mediji iz zemlje i uže regije bave studentskom problematikom i to prije svega najavljenim blokadama i onima koje se već događaju. Tu su i svakodnevni problemi naših fakulteta koji nastaju zbog nebrige države – posebno za fakultete iz umjetničkog i humanističkog područja. Uz teme  vezane za naše visoko školstvo donosimo i osvrt na studentski bunt koji se širi Europom: Austrija, Njemačka, Švicarska, Italija, Albanija, Srbija… Tko je sljedeći?

Glas Istre:
Pulski studenti izglasali blokadu
Time je pulsko Sveučilište prvo u zemlji izglasalo potpunu blokadu, a u ponedjeljak će im se najvjerojatnije pridružiti kolege s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te u Rijeci gdje je večer prije već izglasana djelomična blokada, odnosno okupirana je jedna od dvorana Filozofskog fakulteta.(…) Kao što smo već naveli, rektorat u potpunosti podržava zahtjeve studenata te će poštivati njihovu odluku o blokadi bez ikakvog sankcioniranja prosvjednika.

Glas Slavonije:
Studenti Akademije sami kupuju materijal za rad!
Studenti likovnog odsjeka Umjetničke akademije u Osijeku od ove akademske godine više ne dobivaju sav materijal neophodan za rad i studij. Ovu informaciju potvrdio nam je i doc. Vladimir Frelih, voditelj ovog odsjeka, a glavni razlog ovakve odluku štednja je osječkog Sveučilište zbog recesije i smanjenih davanja Ministarstva znanosti.

Index:
Pulsko sveučilište od ponedjeljka u blokadi
Tijekom blokade neće se održavati kolokviji i nastava za doktorske studije, a bit će dozvoljeno održavanje usmenih i pismenih ispita u prostorijama koje će nadgledati redarska služba studenata. Pulski studenti smatraju kako obrazovanje, po ustavu, mora biti dostupno svima te da se prošlom blokadom postiglo zaustavljanje rasta školarina.

Novi list:
Nakladnici šutjeli dok su cijene udžbenika bujale
Nakladnici upozoravaju da će zbog novog zakona o udžbenicima polovina udžbeničkog fonda završiti u smeću, iako je »knjigocid« počeo idejom prosvjetnih vlasti da se svake godine odobravaju novi naslovi.

Večernji list:
Studenti po mjesec dana čekaju u referadi da im ovjere indeks
Nakon svih problema s kojima se u posljednje vrijeme susreću studenti u Zadru, a među kojima je i dvjestotinjak studenata koji su izmjenama pravilnika o studiranju izgubili sva studentska prava zbog jednog ili više ispita, studenti Sveučilišta u Zadru i dalje muku muče s upisima u višu godinu. Naime, Sveučilište u Zadru, kako tvrde studenti, definitivno je jedino sveučilište u Hrvatskoj koje zbog sporosti referade još nije dovršilo upise studenata.

ZaMirZine:
Od ponedjeljka djelomična blokada Filozofskog fakulteta u Rijeci
“U ponedjeljak ćemo onemogućiti odvijanje nastave u toj dvorani sve do 18 sati kada će se održati novi plenum, na kojem će biti donešena odluka o nastavku blokade, odnosno o eventualnom blokiranju cijelog fakulteta”, najavila je studentica.

e-novine:
Studentske bune zahvatile Evropu
U nemačkoj prestonici, Berlinu, gde policija navodi da se broj demonstranata kreće oko

5 000, studenti i profesori su nosili transparente sa natpisima ”Besplatno obrazovanje za sve”, ”Obrazovanje, a ne banke” i ”Obrazovanje je preskupo! Kolika je cena gluposti?”. Studenti su u početku zauzeli amfiteatre i slušaonice, a zatim su, zajedno sa nekim profesorima, izašli na ulice.
22. studenoga 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka