Izvještaj s 50. plenuma, 23. listopada 2009.

Na pedesetom plenumu održanom 23.10.2009. godine raspravljalo se o devet točaka dnevnog reda.

Nakon pozdrava kolegama gostima iz susjednih gradova plenum je pogledao dokumentarni film „Susret“ autora Igora Bezinovića o studentskoj potpori seljačkom prosvjedu održanom na proljeće.

Plenum je obaviješten da se grupu za informiranje od sada može kontaktirati slanjem maila na adresu skripta.bo[at]gmail.com.

Plenum je dobio poziv na Okrugli stol „Važnost informiranja i sudjelovanja javnosti u procesu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju – analiza stanja i preporuke”.

Tekst Jasenke Kodrnje koji nije objavljen u listu Globus uskoro će biti dostupan na slobodnifilozofski.com. Tekst je upućen Renatu Matiću kao odgovor na njegovo pismo objavljeno u listu Globus 25. rujna 2009. godine.

Sindikati su objavili svoje zahtjeve koji uključuju besplatno obrazovanje, kao i uvođenje kredita za financiranje ostalih troškova studija.

Radne grupe su podnijele izvještaje.

Međuplenumska radna grupa pripremala je zajednički vikend-sastanak studenata Hrvatske i predstavila dnevni red sastanka.

Radna grupa za procjenu situacije i preporuku za daljnje djelovanje je, nakon što se plenum složio da je došlo do kršenja procedure jer grupa nije javno sazvana i nema mandat za bavljenje tim pitanjem te nakon što je ipak dopustio da se prezentiraju zaključci sa sastanka, izložila prijedlog osiguranja fakulteta tijekom moguće jesenske blokade. Nakon saslušanog prijedloga i žive rasprave u kojoj je ukazano da bismo prvo trebali odabrati oblik budućeg djelovanja, da bi se, umjesto na njihovu brojnost, trebao staviti naglasak na povećanje efikasnosti redara te da plenum nema praksu davanja mandata konkretnim pojedincima unutar radnih grupa, već radnoj grupi u cijelosti, plenum je odbio dati mandat za vršenje pojedinih funkcija pojedincima te je prijedlog poslan na doradu radnoj grupi za osiguranje koja je preimenovana u Operativa, logistika i osiguranje.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma prezentirala je plenumu svoju raspravu o Studentskom zboru i zaključak da bi trebalo reformirati studentsko predstavništvo da se što je više moguće približi principu direktne demokracije.

Radna grupa za informiranje zahvalila je svima koji su sudjelovali na savijanju Skripte koja je izašla u dovoljno velikoj nakladi kako bi je gosti-studenti ponijeli u svoje matične gradove. Grupa je uputila poziv: „Savijajte ih kad ih vidite“.

Radna grupa za mini akcije upoznala je plenum s pozivom Međunarodnog pokreta za pravo na besplatno obrazovanje da snimi film u kojem izvikuje „Jedan svijet jedna borba“. Mini akcije također planiraju reagirati na kampanju EPH „Moja Hrvatska“. Sljedeći sastanak grupe je u četvrtak, 29.10. u 18h u A002.

Medijska sekcija traži prevoditelje za prevođenje tekstova vezanih uz besplatno obrazovanje, direktnu demokraciju i neoliberalnu ekonomiju. Trenutno je najveća potreba za prevoditeljima s engleskog jezika. Zainteresirani se mogu javiti kolegi na broj 098 937 2003.

Plenum je izglasao potporu studentima u Beču koji od jučer blokiraju Akademie der bildenden Künste prosvjedujući protiv novog zakona o upisima na fakultete koji predviđa školarine za sve, niske kvote za diplomski i uvođenje privatnih osiguranja na fakultete (na koje policija ne smije).

KSFF, koji 12.12. u klubu Boogaloo organizira brucošijadu FFZG-a, pozvao je sve zainteresirane da sudjeluju u osmišljavanju njenog vizualnog identiteta koji bi bio povezan s inicijativom za besplatno obrazovanje i proljetnom studentskom blokadom fakulteta. Zainteresirani mogu poslati svoje prijedloge do 1.11. na e-mail: ksff[at]ffzg.hr.

Plenum je pozvan da na 10. sjednicu Povjerenstva za razovoj studija koja će se održati 26. listopada 2009. pošalje delegate da sudjeluju u radu Povjerenstva na temelju do sada na plenumu iznesenih stavova. Plenum je izglasao tri sudionika koji će proučiti materijale s dosadašnjih sjednica i, slijedeći odluke plenuma, ali u svoje ime, sudjelovati u radu Povjerenstva.

Udruga studenata južne slavistike A302 pismeno je pojasnila plenumu da bi na predstojećem skupu „Slavistički duh“ jednu tematsku cijelinu posvetila inicijativi za besplatno obrazovanje i pozvala delegata plenuma da ispriča kako je blokada izgledala u susjednim zemljama, koji je doseg imala, kakav je rezultat polučila, temelji li se u svim zemljama zahtjev za besplatnim obrazovanjem na direktnoj demokraciji i borbi protiv neoliberalizma, te koji je stav plenuma prema marksističkim postavkama socijalizma. Plenum je odluku o eventualnom sudjelovanju na skupu odgodio do sljedećeg plenuma jer nije raspolagao datumom održavanja skupa, a na plenumu nije bilo studenata koji su mu uputili poziv.

Član plenuma je izvijestio plenum što se događa u Povjerenstvu MZOŠ-a za izradu novog zakona o visokom obrazovanju. Za sada nema rezultata; povjerenstvo koje broji 29 ljudi do sada se sastalo dva puta i nije donijelo konkretne prijedloge. Bit će izmjena u članstvu Povjerenstva koje planira osnovati svoje radno povjerenstvo za izradu prijedloga. Planira se ići u reformu cjelokupnog sustava obrazovanja koja bi između ostalog zahvatila financiranje, studentska prava i organiziranje te izbor u zvanja. Kada bude donesen, prijedlog promjene zakona ići će na javnu raspravu.

Plenumu je pristiglo i pismo zabrinute studentice koja smatra da plenum u posljednje vrijeme ne planira nikakve akcije te da je neizvjesno kada će pokrenuti blokadu planiranu za jesen – koja je već stigla. Član plenuma ukazao je na to da je plenum upravo zato organizirao vikend-susret studenata iz Hrvatske te da o blokadi možemo raspravljati nakon što čujemo sva mišljenja i izvještaje.

Točka pod nazivom „Traženje ustavnih promjena“ je odgođena jer predlagač nije bio prisutan na plenumu.

Plenum je odlučio ponovno se okupiti u utorak 27.10. u 20 h u D7. Kako bi se gosti-studenti što ugodnije osjećali te ostali siti tijekom radnog vikenda, plenum je provjerio ima li među njima vegetarijanaca koje treba prehraniti.

Izglasani su novi moderatori te je plenum zaključen u 23:06 h.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.