Policija napala studente u Pittsburghu za vrijeme sastanka G-20

Nedavni sastanak G-20 u Pittsburghu bio je obilježen brojnim prosvjedima, kao i sukobima između prosvjednika i policije. U jedan od takvih okršaja našli su se uključeni studenti Sveučilišta u Pittsburghu koji nisu sudjelovali u prosvjedima već su se skupili na kampusu i okolnim ulicama kao promatrači. Premda nisu izazivali nered, policija ih je izložila suzavcu, zvučnim topovima i gumenim mecima, a mnogi su i uhićeni.

Deseci studenata Sveučilišta u Pittsburghu koji smatraju da su bezrazložno uhićeni i izloženi neosnovanoj grubosti od strane policijskih snaga tijekom sastanka G-20 pretprošloga tjedna u Pittsburghu traže istragu o postupku policije. Kako bi “obuzdali” studente, teško naoružani pripadnici policije koristili su suzavac, sprejeve za samoobranu, gumene metke i, po prvi puta u SAD-u, zvučne topove, koji su se do sada koristili u Iraku. Tijekom demonstracija u Pittsburghu uhićeno je gotovo 200 ljudi, mnogi od njih studenti koji nisu činili nikakve nezakonite radnje.

Studenti su se na meti policije našli u četvrtak, 24. rujna, navečer, kada je policija stigla u Oakland, dio grada gdje je smješteno Sveučilište, kako bi obuzdala potencijalne izgrede. Razglasom su iz helikoptera emitirali naredbu demonstratorima, koji su se nalazili u blizini studentskih domova gdje živi preko 2,000 studenata, da se odmah raziđu. Studenti su čuli apel razglašen iz helikoptera, no mnogi nisu razumjeli o čemu se radi, te su izašli na ulice budući da nisu znali radi li se o tome da trebaju napustiti Oakland ili o čemu drugome. Neki od studenata su promatrali demonstracije, nalazeći se u javnom parku gdje su i imali pravo biti. Neki su, zasigurno, izašli na ulice iz puke znatiželje, ne smjerajući nikakav nered. No tako su se zapravo našli zajedno s demonstratorima, a mnogi bez mogućnosti povlačenja jer, kako navodi jedna studentica, vrata su nekih studentskih domova bila zaključana. Premda se na snimkama događaja te večeri vidi da studenti ne izazivaju nered, na njih su bacane limenke suzavca i ispaljivani gumeni meci, a bili su izloženi i zvučnim topovima. Mnogi studenti pritom su uhićeni; policija je hapsila bez kriterija, ne dajući razloge za to, koristeći prekomjernu silu.

Genevieve Redd, predsjednica sveučilišnog ogranka ACLU (American Civil Liberties Union) kaže da iznenađuje reakcija samoga Sveučilišta koje je jedino putem SMS poruka obavijestilo studente da se situacija u Oaklandu pogoršala te zamolilo studente da ostanu u domovima. U isto vrijeme, van domova, studente je napadala i uhićivala policija.

Studenti su se organizirali i skupljaju potpise za peticiju kojom traže istragu o protuustavnom postupku od strane policije i ispriku gradskih vlasti.

Sveučilište je isprva branilo uhićenim studentima da u pratnji imaju odvjetnike tijekom razgovora s policijom kampusa kojim studenti pokušavaju postići odbacivanje svih optužbi, međutim pravno zastupanje im je ipak odobreno.

Pogledajte ovaj video snimljen za vrijeme intervencije policije na Sveučilištu u Pittsburghu.

Na ovoj stranici možete pročitati osobni iskaz djevojke koja je uhićena samo zato jer je držala otvorenima vrata studentskog doma kako bi studenti mogli ući.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve