kolumna 2. srpnja 2009.

Izvješće iz Tuzle

Kolegice i kolege s Univerziteta u Tuzli redovno održavaju svoje plenarne sjednice. Međutim, organizacija istih ne prolazi baš tako glatko. Prilikom organizacije posljednjeg plenuma 27. lipnja bili su suočeni s otporom dekana Ekonomskog fakulteta i paranoičnim strahom od blokade koja bi mogla tobože iskrsnuti iz plenumskih zasjedanja. Dekan i dekanice Ekonomskog, Faramceutskog i Tehnološkog fakulteta u čijoj se zgradi trebao održati plenum povukli su očajnički potez i obustavili rad navedenih fakulteta tog dana zaključavši zgradu. Plenum je na kraju održao svoju radnu sjednicu na kojoj je definirana strategija i na kojoj su osnovane i sekcije i u javnost pušten prvi broj Biltena. Slobodni studenti iz Tuzle su reagirali i otvorenim pismom na iracionalni strah fakultetskih uprava i ulogu Studentske unije u kreiranju istog! Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani,

Obraćamo Vam se povodom zasjedanja Studentskog Plenuma zakazanog za danas, 27. Juna 2009. god u 12:00 sati na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.

Naišli smo nerazumijevanje kod određenih osoba u upravi Ekonomskog fakulteta, koje su pokazale nespremnost da podrže ovakav oblik studentske samo-organizacije. Nakon što smo u više navrata, blagovremeno dostavljali dopise i zahtjeve za korištenjem amfiteatra u svrhu ovog zasjedanja (koje nije protestne nego radne prirode), dobili smo usmenu i prilično grubu odbijenicu od strane pro-dekana Safeta Kozarevića. Nakon zadnje sjednice senata Univerziteta, na kojoj su studentsko tijelo predstavljali pojedinci iz vrha ”Unije Studenata” kojima je mandat istekao u maju ove godine, pojavili su se problemi. Naime, od različitih izvora smo saznali da se ti pojedinci, te određeni profesori i asistenti protive zasjedanju Plenuma jer u tome vide pokušaju rušenja ”Unije” i Univerziteta, kao i da su studentima savjetovali da ne uzimaju učešća u radu Plenuma?! Iako su naši ciljevi vrlo jasni i ponavljamo ih kada god za to imamo priliku, mnogi nalaze za shodno da se obrušavaju na Plenum i naš pokret na dezinformacijama zasnovanim sredstvima, zaboravljajući pri tome naše ciljeve.

Podsjećamo, jedan od naša dva osnovna cilja (pored prava na besplatno školovanje) je dobijanje prostora bivše kasarne u svrhu univerzitetskog kampusa, čime bi Univerzitet u Tuzli najzad stekao kapacitete neophodne za normalno obrazovanje velikog broja studenata. Da bi se išlo ka ispunjenju uslova navedenih u ”Bolonjskom sporazumu” nepohodan je i jedan takav kampus. Kojem profesoru ili studentu nije stalo da se Univerzitet u Tuzli modernizuje i unaprijedi, osiguravajući tako uslove za njegov opstanak i pravo Tuzle da ostane univerzitetski grad? Naš pokret i naše aktivnosti idu isključivo u tom smjeru. Ipak, pokušaji pojedinaca da sabotiraju rad Plenuma su osujećeni i dobili smo garancije da će amfiteatar na Ekonomskom fakultetu biti ustupljen na korištenje Plenumu. Pored toga svi ispiti i predavanja za taj dan su otkazani, tj. fakultet ne radi iako to mi niti jednom nismo zahtijevali. Vjerujemo da protivnici Plenuma i oni koji zastupaju interese lobijâ koji žele prostor kasarne za sebe, ovim potezom pokušavaju da diskredituju Plenum i stoga se ograđujemo od toga poteza uprave fakulteta. Nije nam bila namjera da pogoršavamo ionako teške uslove za polaganje ispita u kojima rade naše drage kolege. Prvo zasjedanje i blokada su bili upozorenje a sljedeća će (ako do nje dođe) biti blokada cijelog Univerziteta, ali će biti blagovremeno najavljena!

Naglašavamo: izričito se ograđujemo od bilo kakvog oblika nasilja i destruktivnog ponašanja i pozivamo službenike MUP-a da sutrašnje zasjedanje proprate pazeći na provokatore i izgrednike koji žele da okaljaju obraz mlade akademske zajednice u Tuzli.

Ponavljamo, želimo da gradimo a ne da rušimo. Pozivamo još jednom sve studente i građane da nam se pridruže danas u radu na izgradnji boljeg Univerziteta i bolje budućnosti!

Studentski Pokret Tuzle

Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve