Iz medija – suspenzija blokade: 24. i 25. svibnja

Dnevnik.hr: Izglasana deblokada Filozofskog fakulteta
Nakon pet tjedana blokade studenti prosvjednici zagrebačkog Filozofskog fakulteta izglasali su na sinoćnjem plenumu deblokadu tog fakulteta.

e-zadar: Zagreb: Izglasana deblokada Filozofskog fakulteta
Studenti su istaknuli da će, bez obzira na prestanak blokade, nastaviti održavati plenume i vršiti pritisak na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Glas Slavonije: Studenti obustavili štrajk, nove blokade na jesen
Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta (FF) na subotnjem plenumu izglasali su prekid blokade fakulteta. Unatoč tomu studenti su snažno naglasili kako je riječ samo o strateškom potezu, a nikako i o odustajanju od zahtjeva, te da su spremni na jesen ponovno blokirati fakultet. Time je, nakon trideset i četiri dana, prekinuta najveća studentska pobuna ikada viđena u Hrvatskoj.

H-alter: Blokada se odgađa do jeseni (video)
‘Ako smo se od čega doista umorili, onda su to prije svega samovolja i cinizam nadležnih’, poručili su studenti.

H-alter: Studenti pronašli inovativnu formu direktne demokracije- 1.dio
Rastko Močnik u intervjuu za H-alter: Današnje vlasti se legitimiraju na izborima, a onda imaju četiri godine vremena da rade što god hoće. U vrijeme kad se komercijaliziraju i privatiziraju javni sektori, staviti u centar pažnje javni servis, kao što je školstvo, je strašno značajna gesta u europskim, ali i svjetskim razmjerima.

Hrvatska radiotelevizija: Studenti se nakratko povlače (foto + video)
Studenti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta prekinuli su blokadu nastave koja je trajala pet tjedana. Odluka je donesena na sinoćnjem plenumu, a poslijepodne su održali konferenciju za novinare na kojoj su najavili nastavak održavanja plenuma, te najkasnije najesen nastavak aktivnosti kako bi se ispunio njihov zahtjev za besplatnim obrazovanjem.

Index.hr: Kraj blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu: “Zamrzavanje” do jeseni
Nakon 34 dana blokiranja fakulteta i najveće studentske pobune koju Hrvatska pamti, plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu sinoć je jednoglasno donio odluku o suspenziji blokade nastave.

Index.hr: Studenti poručuju Saboru: Nastavljamo blokadu na jesen, ako ne izglasate besplatno školovanje (foto)
Studenti Filozofskog fakulteta iz Zagreba koji su jučer prekinuli blokadu održali su i posljednju konferenciju za medije u kojoj su objasnili kako je je ovo samo taktička odluka koja ne znači odustajanje od zahtjeva.

Jutarnji list: Studenti Filozofskog prekinuli blokadu (foto)
Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu sinoć točno u ponoć donio je jednoglasno odluku o prekidu blokade nastave, 34 dana nakon što je počela do sada neviđena studentska pobuna u Hrvatskoj.

Jutarnji list: Ovo je bio najveći korak u povijesti našeg školstva (foto + kronologija)
Jučer u 22 sata studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta pokupili su svoje vreće za spavanje i napustili fakultet koji su u blokadi držali puna 34 dana.
Da bi studij trebao biti oslobođen bilo kakvog plaćanja, smatraju čak dvije trećine studenata u Europi, pokazalo je najnovije istraživanje koje je za Europsku komisiju napravio Galupp.
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno gotovo 15.000 studenata iz zemalja članica EU, te Hrvatske, Islanda, Norveške i Turske. Ispitivali su se stavovi studenata o aktualnoj reformi visokoškolskog obrazovanja, a jedno od pitanja odnosilo se i na modele financiranja visokog školstva. Za besplatno je školstvo pritom glasovalo 65 posto anketiranih studenata. Ostalih 33 posto nema ništa protiv školarina ako su one povezane s povoljnim studentskim kreditima. Gledajući po zemljama, besplatan studij najviše zagovaraju studenti u Grčkoj.

MojPortal.hr: Izglasana deblokada zagrebačkog Filozofskog fakulteta
Nakon pet tjedana blokade studenti prosvjednici zagrebačkog Filozofskog fakulteta izglasali su na večerašnjem plenumu deblokadu tog fakulteta.

Monitor.hr: Izglasana deblokada zagrebačkog Filozofskog fakulteta i nastavak borbe za besplatno obrazovanje
Nakon pet tjedana blokade na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na sinoćnjem petosatnom maratonskom plenumu izglasana je deblokada, odnosno “suspenzija blokade”, kako piše slobodnifilozofski.bloger.hr

Novi list: Izglasana deblokada Filozofskog fakulteta
Nakon pet tjedana blokade studenti prosvjednici zagrebačkog Filozofskog fakulteta izglasali su na sinoćnjem plenumu deblokadu tog fakulteta.

Slobodna Dalmacija: Nakon pet tjedana izglasana deblokada zagrebačkog Filozofskog fakulteta (foto)
Nakon pet tjedana blokade studenti prosvjednici zagrebačkog Filozofskog fakulteta izglasali su na plenumu u subotu navečer deblokadu tog fakulteta.

T-portal: Izglasana deblokada zagrebačkog Filozofskog fakulteta (foto)
Nakon pet tjedana blokade studenti prosvjednici zagrebačkog Filozofskog fakulteta izglasali su na večerašnjem plenumu deblokadu

Večernji list: Studenti Filozofskog poručuju:’Nismo odustali, prekid blokade je taktička odluka’
Gromoglasnim skandiranjem “Besplatno školstvo” završila je danas 35. i za neko vrijeme zadnja konferencija za medije studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Plenum je još jučer, nakon 34 dana odlučio obustaviti blokadu nastave na tom fakultetu.

ZaMirZine: Prekinuta blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Nakon 34 dana blokade nastave, plenum je višesatnom raspravom došao do odluke da se ide na suspenziju blokade, nakon čega će krenuti nastavni proces na tom fakultetu. Ipak, time nije gotova borba za besplatno obrazovanje, a plenum i dalje nastavlja svoje sastajanje i djelovanje, što je svakako jedan od važnijih rezultata studentskog prosvjeda.

ZaMirZine: Borba za besplatno obrazovanje se nastavlja!
Studenti su u nedjelju na konferenciji za novinare jasno istaknuli da će se angažman za besplatno obrazovanje nastaviti, a u ovom je času riječ o taktičkoj odluci, između ostaloga i zato da se ne bi dodatnim pritiscima izlagali oni kojima je nužno završiti semestar. Ako se do tada ništa ne promijeni, ili ako se pokuša nametnuti nov zakon o visokom obrazovanju koji ne bi uvažio zahtjev za ukidanje školarina, nastavak se može očekivati već na jesen.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.