kolumna

7. FESTIVAL PRVIH na Filozofskom fakultetu – tema „BESPLATNO OBRAZOVANJE“

Festival prvih ove godine mijenja svoj organizacijski koncept i ustupa umjetničko vodstvo studentima koji ga žele organizirati i realizirati. Trenutno se nalazimo situaciji u kojoj su studentice i studenti odlučili dignuti svoj glas u borbi za besplatno obrazovanje. Stoga je logično da će se veći dio programa odvijati u prostoru u kojem se aktivno i na kreativan način izražava želja i potreba za besplatnim školovanjem te time traži ostvarenje prava na socijalnu pravdu. Zato smo ove godine odlučili izmijeniti natjecateljski koncept festivala i udružiti svoje umjetničke sposobnosti kako bismo obogatili jedni druge – BESPLATNO!

Što je Festival prvih?

Festival prvih je internacionalna smotra dostignuća stvaratelja različitih umjetničkih radoznalosti. Ciljevi festivala su sljedeći: potiče rad na projektima koji uključuju zajednički rad umjetnika i ne-umjetnika, ljudi s posebnim potrebama te edukacijske sadržaje o novim društvenim problemima. Festival širi instrumentarij potpore civilnim inicijativama u ovom području, problematizira odgovornost šire društvene zajednice te potiče samostalnost i odgovornost sudionika u umjetničkom i proizvodnom procesu te postavljanju pitanja od javnog interesa. Glavna intencija festivala je pokretanje kreativnih snaga i utopijskih energija na stvaranju svih oblika kreativnog rada. Dosadašnje teme bile su: Reklamokracija, GMO i biotehnologija, Dominacije, Mine, Društvena odgovornost kapitala i Mediji i prava djeteta.

Kada, gdje, kako?
Festival će se odvijati u prostorima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Otvaranje festivala je u petak, 15. svibnja u 18 sati.

Na otvorenju festivala očekujte sljedeće:
• Kuhare studente i njihov specijalitet ILOČKI ĆEVAP.
• Svirku za besplatno obrazovanje:
a) Gitaristički duo: Tomislav Malagurski, Slaven Špoljarić
1. Red evergreena*
2. Red autorskih skladbi*
* inspiracija diktira redoslijed!

b) Saxophone STREET kvartet: Ivor Reljić – sopran saksofon
Boris Kolarić – alt saksofon
Bernard Homan – tenor saksofon
Natalija Jarec – bariton saksofon
1. F. W. Meacham: Salute to Glenn Miller
2. J. P. Sousa: Liberty Bell
3. Joe Zawinul: Mercy, Mercy, Mercy
4. Pedro Iturralde: Suite Hellenique

c) Orkestar gitara GU Elly Bašić
1. trad. Spli’ski plesovi
2. Kalodjera – Kušan: Serbus Zagreb moj
3. trad. La Cucaracha
4. trad. El Cachimbo
5. Z. Abreu: Tico-Tico
6. J. Gotovac: Završno kolo (Ero)
7. J. Garland: In the Mood
8. J. S. Bach: Preludij i fuga e-mol, BWV 555
9. V. Sunko: Varijacije na dalmatinsku temu
10. E. M. Rusanov: Ciganska suita
• Izložba fotografija slikanih za vrijeme blokade fakulteta. Izložbu će otvoriti Silva Kalčić.
• Početak snimanja filma u kojem svatko ima pravo na svojih 30 sekundi.

Festival se zatim nastavlja u ponedjeljak 18. svibnja 2009. do 22. svibnja kroz razne besplatne radionice i performanse koje smo za vas pripremili. U petak će na Filozofskom fakultetu biti postavljen info pult na kojem ćete moći pronaći opis svih radionica te se na njih prijaviti. Na nekima od njih broj sudionika je ograničen, stoga budite brzi!

Očekujte sljedeće radionice:
1. RADIONICA 2 D ANIMACIJE 2. KUNG FU RADIONICA 3. FILMSKA RADIONICA 4. RADIONICA ŽONGLIRANJA 5. RADIONICA STRANIH JEZIKA – početni tečajevi (francuski, španjolski, mađarski, turski, portugalski) 6. RADIONICA SVIRANJA GITARE 7. RADIONICA TRADICIONALNOG INDIJSKOG PLESA Kathali 8. RADIONICA KOMUNIKACIJE 9. RADIONICA OSNOVNIH POPRAVAKA BICIKALA 10. RADIONICA SVIRANJA ĐEMBE
*organizatori zadržavaju pravo izmjene programa

Također je pripremljeno i nekoliko performansa čija ćemo vam samo imena otkriti, a vi onda znatiželjno doskakućite do Filozofskog fakulteta kako biste otkrili o čemu je riječ.

1. „Svijeće za bolonju“ 2. „Platno i otisci“ 3. „ Kolektivno besplatna slika“ 4. „Izjavi nešto u 30 sekundi“ 5. „Uniforme za besplatno obrazovanje“ 6. „Aula kao turistička atrakcija“

Program festivala za sljedeći tjedan očekujte naknadno i nadamo se da se vidimo u što većem broju u petak!

Trebat će nam i volonteri za info pult pa se, ako ste zainteresirani, javite na mail: festivalprvih.ffzg[at]gmail.com.

Pratite novosti o festivalu na http://www.studio-artless.hr/.

14. svibnja 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka