kolumna

Što se to, zapravo, događa u Zadru: kronologija zadnjih nekoliko dana

Kako smo prekjučer u članku “Najnovije vijesti iz Zadra” izvijestili, u utorak (12.5.) su studente u Zadru dočekala zatvorena vrata zadarskog Sveučilišta. Preko noći su promijenjene brave, glavni je ulaz zaključan, a na sporedni su postavljeni zaštitari koji su strogo kontrolirali ulaske i izlaske, sprječavajući studente prilikom ulaska. Plenum se prvi put održao izvan fakulteta (u dvorištu iza zgrade Sveučilišta), a izglasan je nastavak blokade. U srijedu se situacija promijenila utoliko što se moglo ući u zgradu, ali su zaštitari i dalje bili prisutni. No, oko 15 sati počelo se s politikom legitimiranja svih koji ulaze, a za studente je uvjet za ulazak bio indeks ili iksica. Obavijest o tome možete vidjeti na stranici Sveučilišta (U pitanju je obavijest od 13. svibnja koja kaže: Studenti Sveučilišta u Zadru dužni su na porti predočiti važeću studentsku iskaznicu – iksicu ili indeks, bez kojih do daljnjega nije moguć ulaz u sveučilišne prostore.).

Kako je cijela situacija izgledala možete vidjeti na sljedećem video linku.

Uprava je u međuvremenu izdala obrazloženje svoje odluke (obrazloženja se nalaze u pdf obliku i možete ih skinuti ovdje).

Nezavisna studentska inicijativa demantirala je navode iz obrazloženja Uprave – demantij možete pročitati na njihovu blogu. Tu se ujedno nalazi i kronologija današnjih događanja (posebno obratite pažnju na dio pod nazivom “opis događaja” u postu pod nazivom “PRAVO STANJE NA SVEUČILIŠTU U ZADRU”), a koju svakako preporučamo pročitati! Prenosimo izvadak iz kronologije:
14:40- Fizički nasrtaj profesora na redaricu Blokirajući predavanje na odjelu pedagogije sa svojim kolegama redarima i moderatorima napadnuta je studentica pod optužbom da snima profesora. Profesor je nasrnuo na redaricu te joj nasilno oteo mobitel i razbio ga. Redarica je lakše ozlijeđena te će podnijeti prijavu Etičkom povjerenstvu. Također sličan slučaj dogodio se prošli tjedan na drugom odjelu.

Za kraj vam prenosimo i izjavu za medije zadarske nezavisne inicijative od 12. svibnja 2009., kojom se demantira izjava o politizaciji zadarske nezavisne studentske inicijative te upozorava na represiju koja se događa na zadarskom Sveučilištu i kršenje Pravilnika o studiranju:

Izjava za medije
Ovom izjavom u potpunosti demantiramo bilo kakvu politizaciju Nezavisne studentske inicijative Zadar te ukazujemo na apsurd odluke kojom Uprava pokušava zaštititi prostore Sveučilišta od studenata kojima su oni namjenjeni i koji tijekom 22 dana blokade niti u jednom trenutku nisu oštećeni. Ovim činom od strane Uprave ukazujemo na akt represije kojim se krši Pravilnik o studiranju (članak 11, točke 2. i 4.), te smatramo da je time povrijeđeno osobno dostojanstvo studenata kao budućih akademskih građana kao i percepcija Sveučilišta kao znanstveno-obrazovne institucije. Želimo da se ministar odazove na naše pozive i time napokon prihvati odgovornost za stanje na sveučilištima. Ovim putem ukazujemo javnosti da ovo nije samo studentski problem već odražava nesposobnost cijele Vlade u rješavanju problema koji im se postavljaju.

Ukoliko netko od kolegica i kolega koji/e se nalaze u Zadru i sudjeluju u blokadi želi napisati detaljniji post o događajima na njihovu Sveučilištu i tako kvalitetnije i detaljnije o događajima izvijestiti svoje zagrebačke koleg(ic)e, pozivamo vas da nam pošaljete članak na slobodnifilozofski[at]googlemail.com, a mi ćemo se potruditi da ga što prije objavimo!

Također molimo koleg(ic)e da nas nadopune ili isprave ako je bilo koja od informacija koje prenosimo ili ćemo prenositi netočna! Zahvaljujemo kolegi koji nam je poslao ispravak netočnog navoda iz prošloga posta, gdje smo naveli da će se plenum održati na zadarskoj rivi.

Svim našim kolegama i kolegicama u Zadru želimo puno sreće i brzo rješavanje novonastale situacije! Pratimo sve što se događa i svim smo srcem uz vas!

14. svibnja 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka