kolumna

Iz medija – 23. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 12. svibnja

Bussines.hr: Ogorčeni studenti: Žele nas prikazati kao neradnike
Studenti pulskoga Sveučilišta Jurja Dobrile danas su prosvjedom u gradskome središtu na Trgu Dantea Alighierija još jednom istaknuli zahtjeve zbog kojih štrajkaju već treći tjedan.

Dnevnik.hr: Sada uprava blokira zadarsko sveučilište (foto + video)
Uprave blokiranih fakulteta očito polako počinju poduzimati radnje kojima pokušavaju vratiti nadzor nad svojim ustanovama. Tako su jutros na zadarskom sveučilištu studente koji provode blokadu dočekale promijenjene brave te im je onemogućen ulazak u prostorije sveučilišta.

Glas Dalmacije: Split: Studenti dijelili kruh i vodu (foto)
Predstavnici Nezavisne studentske inicijative dijelili su na splitskoj peškariji kruh i vodu.
– Upravo kruh i voda je ono što nam ostane nakon plaćanja školarina – pojasnili su studenti udruženi u Nezavisnu inicijativu, ako je bilo nesporazuma što simbilični performans predstavlja.

Glas Istre: Automobilskim sirenama podržali studente (foto)
Na svim glavnim raskrižjima u centru Pule jučer u 15 sati okupili su se studenti i transparentima pozivali vozače da u znak podrške zatrube za besplatno školstvo, što su građani masovno i prihvatili. Studenti su ovim činom javnosti poručili da resorno ministarstvo i dalje odbija ispuniti njihov zahtjev za besplatnim studiranjem na svim razinama obrazovanja, zbog čega već treći tjedan nastavljaju s blokadom Sveučilišta Jurja Dobrile.

HRT: Borba molbama i trubama (foto + video)
Zagrebački studenti ne odustaju. Nastavljaju akcije za besplatno obrazovanje. Danas su svoje zahtjeve i službeno uobličili. Sastavili su molbu koja se mogla skinuti s interneta i počeli ih predavati Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.

HRT: Studentski plakati na 13 lokacija (foto + video)
Studenti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i dalje, četvrti tjedan, blokiraju nastavu s porukom kako alternativna nastava znači bijeg od rješenja njihovih zahtjeva, a iznad svega studentskih problema. Na sinoćnjem plenumu studenata, neslužbeno doznajemo, raspravljalo se o pokretanju inicijative za smjenu rektora Alekse Bjeliša.

Nacional: Zadar: Uprava Sveučilišta zaključala zgradu, u Rijeci i dalje prosvjed
Studenti prosvjednici jutros nisu mogli ući u zadarsko Sveučilište jer je Uprava Sveučilišta prošle noći donijela odluku da se zaključaju sve zgrade u kojima se održava nastava.

Novi list: »Potrubi ako podržavaš besplatno školovanje«
»Potrubi ako podržavaš besplatno školovanje« naziv je akcije koju su organizirali članovi Nezavisne inicijative za besplatno školovanje na način da su u središtu Rijeke stajali uz prometnice i transparentima pozivali vozače da se solidariziraju sa studentskim zahtjevima trubljenjem.

Večernji list: Nastava riječkog Filozofskog počela, a blokada traje i dalje
Prema odluci dekana Filozofskog fakulteta, prof. dr. Elvia Baccarinija, nastava je počela u ponedjeljak, a od jučer se održava na čak šest mjesta. Kolege s Filozofskog ugostili su Medicinski, Pomorski, Tehnički i Građevinski fakultet, a dio nastave održava se i u zgradi Rektorata Sveučilišta Rijeka, te u Polivalentnom studentskom centru.

ZaMirZine: Ima za udžbenike, nema za školarine?
Od iduće školske godine svih 550.000 učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj dobit će besplatne udžbenike, za što će država osigurati 440 milijuna kuna, objavio je danas ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac.

12. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka