kolumna

Iz medija – 9. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 28. travnja

24sata: Prosvjedi na fakultetima: Digli se studenti Slavonskog Broda
„Bojkotom nastave na dislociranom studiju osječkog sveučilišta priključili su se svojim kolegama u Zagrebu, Zadru, Rijeci, Puli i Osijeku, a podržao ih je i prodekan.“

Dnevnik.hr: Studenti još u blokadi (video)

Dnevnik.hr: ‘Nije moguće preusmjeriti novac namijenjen izgradnji Pelješkog mosta u obrazovanje’
„Predsjednik Vlade Ivo Sanader izjavio je danas novinarima da nije moguća preraspodjela sredstava kojom bi se dio novca za izgradnju Pelješkog mosta preusmjerio za obrazovanje.“

Glas Dalmacije: Blokirani fakultet, podršku dala i Torcida
„Podršku studentima u borbi za besplatno školovanje pružio je u ime Torcide Stipe Lekić, također student.“

Glas Slavonije: Studenti poslali zahtjeve Vladi
„Od Vlade su zatražili da Saboru predloži izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom školstvu, odnosno brisanje odredbe o financiranju sveučilišta školarinama.“

H-alter: Tko ne cijeni znanje?
„Naslov „Ne žele platiti školovanje zato što ne cijene znanje“ po mišljenju uredništva lista otkriva osnovnu ideju onoga što su trojica sveučilišnih nastavnika, obrazovana u inozemstvu, poručila studentima okupljenima u nizu incijativa za besplatno obrazovanje.“

Javno.hr: Rektorski kolegij stao uz studente
„Pritom, ističe se, besplatno školovanje mora biti odraz uspješnog studiranja.“

Javno.hr: Split: Studenti odbili kompromis rektora
„U obrazloženju odbijanja prijedloga dekana i rektora, studenti su naglasili da Nezavisna studentska inicijativa traži ukidanje plaćanja školarina za sve bez iznimaka, i da ne žele da se pojedincima prava omogućavaju, a drugima ne.“

Javno.hr: Politologija: Apel studentima da prekinu blokadu
„Nakon sjednice Fakultetsko vijeće uputilo je apel studentima Fakulteta političkih znanosti da prekinu blokadu nastave i seminara, te da drugim načinima uz potporu profesora nastave svoje aktivnosti na ispunjavanju zahtjeva.“

Jutarnji list: Komentar Jurice Pavičića: Kako je propao veliki plan o ‘zemlji znanja’
„S hrvatskim “univerzitetskim kapitalizmom“ dogodilo se isto što i s globalnim financijskim – podivljao je jer je bio nenadziran, a bio je nenadziran jer je svima tako pasalo.

Monitor: Studenti odbili Primorca i traže besplatno studiranje za sve
„Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta danas su odbacili prijedlog ministra Dragana Primorca da se besplatno obrazovanja omogući uspješnim studentima zatraživši da cjelokupan studij bude besplatan za sve studente koji zadovolje upisne kriterije“

Novi List: Policajci i Finci, kumice i umjetnici, radnici i liječnici – svi uz studente!
„Potpora sa svih strana. Pisma šalju nakladnici, feministice, kulturnjaci, anarhisti, časopisi…“

Slobodna Dalmacija: Split: studenti učiteljski studija započeli tihi prosvjed
„Budući nastavnici i odgojitelji odlučili su se na tihi prosvjed zbog toga što se njihov fakultet nalazi u sklopu osnovne škole.“

T-portal: Blokada i na Kineziološkom fakultetu u Splitu
„Mlaku reakciju je zamijenila odlučna akcija, tako da danas, osim na Pravnom, protestiraju i studenti na Kineziološkom fakultetu.“

28. travnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka