kolumna

Iz medija – 4. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 23. travnja

Potporu Nezavisnoj studentskoj inicijativi za pravo na besplatno obrazovanje pružili su danas Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Centar za ženske studije iz Zagreba ocijenivši studentske prosvjede važnim činom promicanja demokratskih vrijednosti.

Business.hr: Koliko su zaista “teški” studentski zahtjevi?
“‘Studenti se bore za besplatno školovanje za sve koji ispunjavaju uvjete, a to je ostvarivo s pola milijarde kuna koje treba dodati ulaganjima u visoko školstvo koje trenutno iznosi 3,5 milijardi kuna i svi će imati besplatan studij’, objašnjava Flego. Prema tom izračunu apsolutno besplatno obrazovanju u Hrvatskoj moguće je uz povećanje proračunskih izdataka za visoko školstvo za samo 14,2 posto.”

Glas Slavonije: I osječki studenti idu u blokadu

“Iako je predsjednik osječkog Studentskog zbora Igor Gavranović istaknuo kako ‘nisu za takav način prosvjeda’, studenti osječkog Sveučilišta ipak će danas (23. travnja), po uzoru na kolege iz Zagreba i Zadra, organizirati prosvjede i to također na Filozofskom fakultetu!”

H-alter: Medijsko traćenje javne televizije

Reagiranje Vesne Kesić na emisiju Otvoreno: “U samom početku Čuljak Šelebaj je događanja na FF-u u Zagrebu tendenciozno nazvala ‘nemirima’, tako da ju je morao korigirati i sam novinar koji je izvještavao s lica mjesta.”

Javno.com: I osječki studenti blokirali fakultet (foto)
“Njih 500-ak (onoliko koliko je moglo stati u Svečanu dvoranu Filozofskog fakulteta koja, zbog straha od urušavanja, ne smije primiti više osoba od dopuštenog) sudjelovalo je na plenarnoj sjednici na kojoj su nazočili i dekani fakulteta koji su studentima dali podršku za prosvjede, pod uvjetom da ne blokiraju fakultete, odnosno ostave prostor za predavanja gostujućim profesorima.”

Nakon što je ministar Dragan Primorac prozvao Dekanat Filozofskog fakulteta, odnosno Damira Borasa, nazivajući njihov istup licemjernima, Boras je nastupio s blažom retorikom.

Ministar obrazovanja od studentskih zahtjeva za besplatnim školovanjem ogradio se tvrdnjom kako ni ministar ni vlada nisu ti koji određuju iznos školarina, nego to spada u domenu autonomije visokih učilišta. Ministar je upravu fakulteta nazvao licemjernom jer ona naplaćuju školarine svojim studentima. Rektor Bjeliš podržava studentsku blokadu i traži studenske predstavnike za pregovore.

Prvu noć na fakultetu provelo je tridesetak studenata, a prema njihovim riječima noć opsade je prošla mirno i vrlo radno, jer usvojen proglas organizatora blokade Nezavisne studentske inicijative za besplatno obrazovanje Rijeka (NSIBOR), kao i Kodeks ponašanja za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom.

Ministar nedvojbeno svoje nesnalaženje kompenzira autoritarnošću svoje ministarske pozicije i svaljuje krivicu na sveučilišta i fakultete, izjavio je Mikulić.

“Zbog razilaženja s mlakim metodama i ciljevima koje u pobuni protiv komercijalizacije visokog obrazovanja provodi Studentski zbor splitskog Sveučilišta i udruga „Studenti za studente“, studenti udruženi u splitski ogranak „Nezavisne studentske incijative“, u petak će zauzeti zgradu zgradu Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici u Splitu!”

“Danas u 15 sati blokiran je i zagrebački Fakultet političkih znanosti. Krcata dvorana A odlučila je na plenumu izraziti svoje nezadovoljstvo postojećim stanjem.”

23. travnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
Arhiva članaka