SZFFZG

Izbori za Studentski zbor 26. i 27. ožujka 2013.

U nastavku možete pročitati program i popis kandidata za izbore za predstavnike u Studentskom zboru FFZG-a. Prethodno izabrani sastav Zbora je svoje ovlasti prebacio na plenum FFZG-a, a ova platforma planira nastaviti njihovim tragom. Na izbore koji će se održati 26. ožujka 2013. moći ćete izaći uz predočenje indeksa. Platformu podržavaju: SSU, KSFF, A-302, ISHA, K., KSAA, KSPUFF, KSSD, SKUP, SSFF, USF. Više informacija se nalazi ovdje.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta nastavit će djelovati po direktnodemokratskim principima usvojenima još u prošlom mandatu uz određene tehničke preinake koje će omogućiti efikasniji rad, preciznije i sustavnije delegiranje mandata, zadataka i obaveza kao i veću demokratsku kontrolu u donošenju odluka.

U skladu s tim sve će sjednice novog saziva SZ-a, legalno izabranog na neposrednim izborima, biti otvorene za sve studente FFZG-a koji će imati jednako pravo glasa (kao i formalno izabrani članovi SZ-a) prilikom donošenja svih odluka koje su u nadležnosti ovog tijela, uključujući i mandatiranje delegata za sjednice Vijeća FFZG-a, skupštine sveučilišnog Zbora, područna vijeća i sl.

Tako ustrojene sjednice SZ-a funkcionirat će po principima postojećih sekcija plenuma te u zajedničkoj koordinaciji i suradnji provoditi odluke plenuma.

Na sjednicama SZ-a, u skladu s postojećom procedurom (nakon rasprave i glasanja), bit će moguće sazivati i plenume s tim da se postojeća pravila ne mijenjaju – plenumska radna grupa za tehnikalije zadržat će istu mogućnost.
Sjednice SZ-a održavat će se najmanje jednom mjesečno, a u slučaju potrebe za izvanrednom sjednicom primijenit će se postojeća plenumska procedura: prijedlog za sazivanje (uz obrazloženje izvanrednosti situacije i točke dnevnog reda) šalje se na e-mail adresu SZ-a.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta nastavit će se zalagati za demokratizaciju obrazovnog procesa i akademskih upravljačkih struktura, za svima dostupno i potpuno javno financirano obrazovanje, a protiv tendencija komercijalizacije visokog školstva, sveučilišta, instituta, trgovačkih društava pod ingerencijom sveučilišta te pripadajuće im imovine.
Studentski zbor Filozofskog fakulteta nastavit će djelovati u skladu s principima solidarnosti sa svim podređenim skupinama u društvu te aktivno sudjelovati u borbi za njihova prava.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu surađivat će sa svim strukovnim studentskim organizacijama na našem fakultetu kao i drugim organizacijama i studentskim zborovima koji poštuju gore spomenute principen djelovanja.

Kandidati

Preddiplomski studij

Marija Dulj (FON/JSL)
Lana Brezak (SOC)
Anita Matanić (SOC)
Ivan Roško (SOC/POV)
Romana Brajša (KRO/OLN)
Milan Podgornjak (KRO/LAT)
Andrea Kovač (ANT/POR)

Diplomski studij

Nikola Ptić (KRO/KMP)
Krešimir Zovak (ANT/EKA)
Marko Hodak (SOC)
Lada Weygand (ANT/ANG)

Postddiplomski studij

Ema Bakran (KMP)
Mislav Žitko (FIL)
Martina Poljak (KMP)
Mateja Hulina (ARH)

19. ožujka 2013.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka