Plenum

Izvještaji sa 163. (10. siječnja 2012.) i 164. (23. siječnja 2013.) plenuma

Na prva dva plenuma održana 2012. godine raspravljalo se većinom o aktualnim sjednicama Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Plenum se dogovorio s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju oko prostorije A-001 koja je ustupljena na plenumu na korištenje. Na najavljenja daljnja poskupljenja ZET-ovih usluga, reagirat će, navodno, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.

Izvještaj sa 163. plenuma, 10. siječnja 2012.

Na 163. plenumu održanom 10. siječnja 2012. raspravljalo se o 3 točke dnevnog reda.

S Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju dogovorili smo zajedničko korištenje prostorije A-001 uz nekoliko uvjeta (da koriste prostoriju do 14 sati radnim danom) i da ćemo uputiti zajednički zahtjev upravi da se Odsjeku ustupi jedna prostorija na fakultetu kao što ju svi odsjeci imaju.

Tražimo novog blagajnika za plenum i za financije vezane uz Blokadnu kuharicu.

Na Fakultetskom vijeću 16. prosinca studentski delegati upitali su koliko novaca je uplaćeno od školarina, odgovoreno je da se ne zna. Podnesen je kratak izvještaj o Horizon 2020, programu EU za znanost, visoko obrazovanje i istraživanja. Sveučilište u Zagrebu dobilo je 40 novih mjesta za znanstvene novake. Izabrali smo delegate za sljedeće Fakultetsko vijeće.

Pravilnik o Knjižnici Fakulteta nije prihvaćen jer nije bilo odgovarajućeg vremenskog perioda za javnu raspravu.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 23. siječnja u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izvještaj sa 164. plenuma, 23. siječnja 2012.

Na 164. plenumu održanom 23. siječnja 2012. raspravljalo se o 3 točke dnevnog reda.

Nakon što je šest članova i simpatizera Anarhosindikalističke inicijative (ASI) iz Beograda oslobođeno optužbi za međunarodni terorizam, ponovno je pokrenut proces protiv njih.

ZET najavio nova poskupljenja. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu navodno će reagirati na ovo.

Plenum je prihvatio predloženu proceduru i pravilnik za izbor studentskog pravobranitelja.

Na sjednici Fakultetskog vijeća 24. siječnja delegati plenuma postavit će pitanje što je s odrađivanjem školarina radom na garderobi fakulteta jer su se neki studenti žalili.

Odsjek za Etnologiju i kulturnu antropologiju prihvatio je uvjete korištenja prostorije A-001 izglasane na prethodnom plenumu.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 14. veljače u 20 sati u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

7. veljače 2012.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka