Plenum

Izvještaj sa 159. plenuma, 22. studenog 2011.

Na 159. plenumu održanom 22. studenog 2011. raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda. Plenum je raspravljao kako će se studentski delegati postaviti prema pojedinim točkama dnevnog reda na Fakultetskom vijeću u četvrtak. Izabrali smo delegate u Povjerenstvo za razvoj studija. I dalje traju izbori za funkciju studentskog pravobranitelja, svi zainteresirani mogu se kandidirati na sljedećem plenumu.

Na 159. plenumu održanom 22. studenog 2011. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Dobili smo poziv od Udruge mladih antifašista grada Zagreba na Marš solidarnosti 26. studenog povodom zaustavljanja povećanja policijskih ovlasti, a pod krinkom borbe protiv prometnih prekršaja i to metodom postavljanja kamera po Zagrebu bez javne rasprave ili pravovremenog obavještavanja građanstva.

Provode se izbori za predsjedništvo Saveza studentskih udruga na Filozofskom fakultetu.

Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani započela je blokada. Plenum je dao nalog medijskoj sekciji da napiše pismo podrške.

Plenumu je predstavljen projekt „Babel“ koji traje od 23. studenog do 3. prosinca. Ideja projekta je da građani šalju svoje poruke (max. 150 znakova) koje će zatim kronološkim slijedom biti objavljene na LED fasadi, pročelju Muzeja suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu. Plenum je odlučio da neće slati poruke pod svojim potpisom, ali pozivamo sve zainteresirane da šalju svoje poruke.

Plenum je izabrao delegate za Fakultetsko vijeće u četvrtak 24.11.2011. Na Vijeću će uprava podnijeti izvještaj o radu u prošloj akademskoj godini.

Plenum je izglasao dvoje delegata za odlazak na Povjerenstvo za razvoj studija Filozofskog fakulteta.

Ponavljamo da su u tijeku izbori za nove studentske pravobranitelje, kandidirati se možete na sljedećem plenumu. Veći broj izabranih ljudi će olakšati i razdijeliti posao. Na plenumu je dano izvješće o radu pravobranitelja iz akademske godine 2010./2011. U vezi ove točke zaključeno je da treba poraditi na boljoj suradnji među službama na fakultetu koje rješavaju studentske probleme i upite.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma je predložila uvođenje novih pravila i smjernica za funkcioniranje plenuma. Rasprava se prenijela na plenum i bilo je dosta prijedloga koji će se pokušati sistematizirati na novom sastanku ove radne grupe kako bi plenum lakše donio odluku o promjeni smjernica i pravila.

Radna grupa za infomiranje i agitaciju radi na FAQ-u koji bi pomogao delegatima plenuma na predavanjima na našem Fakultetu koji skupljaju informacije od studenata o plenumu, direktnoj demokraciji i studentskom organiziranju. Izrađuje se i anketa.

Radna grupa za širenje direktne demokracije kreće s organizacijom predavanja po srednjim školama. Također, uskoro počinju nove prijave za majice sa printom šaka (jedna drži alat, druga olovku, a treća klas žita). Započet će se i s radom na drugom izdanju Blokadne kuharice koja će sadržavati iskustva novih momenata u organizaciji plenuma, blokada, s posebnim naglaskom na stvaranje direktnodemokratskog sindikata Akademska solidarnost.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Naredni plenum će se održati u utorak, 29. studenog u 20h u Dvorani 7.

Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

26. studenoga 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka