Plenum

Izvještaj sa 156. plenuma, 3. studenog 2011.

Na 156. plenumu održanom 3. studenog 2011. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Dobili smo izvještaj od kolega koji su bili u Beogradu kao potpora studentskim blokadama. Odluka o naplaćivanju ECTS-a na diplomskim studijima FFZG-a ipak se provodi. Traže se novi studentski pravobranitelji. Donosimo izvještaj sa sjednice Sveučilišnog studentskog zbora. Sljedeći plenum održat će se u utorak 27. rujna 2011. u Dvorani 7 u 20 sati. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001.

Nekoliko studenata bilo je par dana u Beogradu da bi vidjeli kako se razvijaju blokade na tamošnjem Filološkom i Filozofskom fakultetu. Plenumi su tamo dobro posjećeni, par stotina ljudi. Većina je politički neutralna. U Novom Sadu se nešto pokrenulo po pitanju studentskog organiziranja i borbi protiv školarina. Na FF-u plenum, dobro posjećen, idući za dva tjedna.

Na našem fakultetu se izgleda ipak provodi odluka o naplaćivanju ECTS bodova, unatoč uvjeravanju uprave da ona postoji samo na papiru i da se ne provodi u praksi. Ova odluka se odnosi na naplaćivanje ECTS bodova koje studenti upišu izvan nominalnog trajanja diplomskog studija, a cijena im je tada 100kn=1 ECTS. Izabrana je osoba na plenumu koja će napisati kratak tekst o ovom problemu i dodati odluku o naplaćivanju i bit će objavljena na Slobodnom Filozofskom s obzirom da odluka nikada nije javno objavljena na stranicama fakulteta.

Plenum je izglasao nove članove medijske sekcije plenuma.

Počinju prijave za izbor novog studentskog pravobranitelja na Filozofskom fakultetu. Potrebno je nekoliko ljudi. Već ima kandidata, ali službeno će se kandidature zaprimati na sljedećem plenumu nakon godišnjeg izvješća prošlog pravobranitelja.
Izvještaj sa sjednice SZZG. Naš predstavnik je imao dva cilja, prvi da se raspravi o blokadi na FF-u, u drugi, da predloži plenumskog kandidata na mjesto sveučilišnog studentskog pravobranitelja. Što se tiče ovog posljednjeg, kvorum je srušen na toj sjednici, pa će se pokušati na sljedećoj. U vezi rasprave o blokadi, ponudili smo izvještaj koji bi onda skupština SZZG-a razmotrila na sljedećoj sjednici. Na plenumu se povela rasprava o uopće sudjelovanju SZ FFZG na SZZG, ali zasad ostajemo tamo, pristup informacijama i kontakt sa Sveučilištem su nam potrebni.

Izvještaj radne grupe za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje. Zaključeno je da treba: djelovati na van i prema unutra, dakle unutar FFZg; osnažiti toleranciju na raspravama na plenumu; agitaciju na predavanjima i dalje treba provoditi, dobri rezultati zasad; više rasprave na plenumu, radne grupe služe samo kao priprema; pokušati privući ljude preko tribina u organizaciji studentskih udruga koje djeluju na FF-u; pojačati rad grupe za tehnička pitanja plenuma.

Sazvane su 3 radne grupe: radna grupa za širenje direktne demokracije u subotu u 17 sati, radna grupa za informiranje i agitaciju u ponedjeljak u 16 sati i radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje u utorak u 17 sati. Svi sastanci će se održati u prostoriji A-001. Svi zainteresirani su pozvani!

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 8. studenog u 20h u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.
Plenum je zaključen u 22:46.

6. studenoga 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka