Ekonomske teorije: politički ciljevi u znanstvenom ruhu

Ekonomija kao disciplina od svojih se začetaka pa sve do suvremenih udžbenika prikazuje u svjetlu objektivne znanosti koja pretendira na objašnjenje širokih društvenih fenomena te usmjeravanje temeljnih političkih odluka. Neoklasičnom srednjostrujaškom ekonomijom danas dominiraju kompleksni matematički modeli koji stvaraju dojam da se radi o rigoroznoj i razvijenoj disciplini, bližoj prirodnim nego društvenim znanostima. Međutim, time se prešućuje čitav povijesni, politički i ideološki kontekst nastanka i razvoja ekonomskih ideja, u kojem ratovi, ekonomske sile, investitori i politički interesi igraju odlučujuću ulogu. Ako se makroekonomske kategorije kontekstualiziraju, a ne pretpostavljaju kao ahistorijski znanstveni alat, pokazuje se da su one uvijek politički i ideološki su-određene. Marxov projekt kritike političke ekonomije, između ostalog, nastoji pokazati neodrživost njihove neutralnosti, objektivnosti i apolitičnosti. Pogledajte snimku predavanja Tonija Pruga o politizaciji ekonomskog znanja, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).

Featured Video Play Icon




19.10.2021., SPD „Privrednik“, Zagreb

14. Subversive festival „Post-COVID demokracija: Etika borbe i poetika solidarnosti“

Škola suvremene humanistike / Antikapitalistički seminar

Organizacija: Slobodni Filozofski, Subversive festival

Predavač: Toni Prug

Moderira: Martin Beroš

 

Ekonomske teorije: politički ciljevi u znanstvenom ruhu

 

Izlaganje će kroz niz primjera predstaviti argumente u korist teze da nije moguće razumjeti karakter ekonomskih ideja i discipline u cjelini, a da se pritom ne uzme u obzir društveni kontekst njihovog razvoja. Izložit će se kritike neoklasičnih teorija distribucije prihoda i rasta, koje tvrde da te teorije, u širokoj upotrebi u ekonomskom kanonu i danas, nastaju kao odgovor na porast radničkih pokreta, sindikata i socijalističkih ideja u drugoj polovici 19. stoljeća. Kritički osvrt društvenog konteksta ekonomskih ideja će uključiti i pregled problema svjetonazorskih marksizama. Na kraju izlaganja ukazuje se na teorijski pristup analize društvenih oblika i odnosa kao istraživački pravac pogodan za razumijevanje različitih supostojećih načina proizvodnje bogatstva i socijalne reprodukcije u cjelini.

 

Pripremni materijal za predavanje:

 

Marion Fourcade, Economists and Societies: Discipline and Profession in the United States, Britain, and France, 1890s to 1990s (Princeton University Press, 2009), xi-xv, 84-96.

 

Toni Prug je diplomirao sociologiju (Goldsmiths, University of London), doktorirao (Queen Mary, University of London, 2014) na promišljanju egalitarne i participatorne proizvodnje i alokacije. Bavi se kritikom mainstream ekonomskih teorija. Istražuje specifičnosti društvenih formi proizvodnje i njihovog utjecaja na razvoj i razvojne modele u kontekstu dominantne kapitalističke proizvodnje i internacionalnih tržišta.

 
 

(izvor)

 



Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve