Stambeno pitanje i kriza stanovanja

Pogledajte snimku tribine o stambenom pitanju i krizi stanovanja, održane 18. ožujka 2016. godine u sklopu promocije šestog broja časopisa Mreže antifašistkinja Zagreba „Nepokoreni grad“. U prostorijama zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti raspravljalo se o društveno poticanoj stanogradnji, nedostatku institucija za razvoj socijalnog i javnog stanovanja te o posljedicama politika koje nam ne jamče pravo na dom, već nas guraju u cjeloživotni dug.

Featured Video Play Icon


Organizacija: Mreža antifašistkinja Zagreba (u sklopu predstavljanja 6. broja časopisa „Nepokoreni grad“)

 

Lokacija: Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb

 

Datum održavanja: 18.3.2016. u 18h

 

Moderira: Iva Marčetić (Pravo na grad)

 

Izlaganja: Iva Ivas, Luka Korlaet (Arhitektonski fakultet u Zagrebu), Karlo Kralj (Mreža mladih Hrvatske)

 

Pozivamo vas na tribinu „Stambeno pitanje i kriza stanovanja“ 18. 3. u 18 sati u sklopu predstavljanja šestog broja časopisa Mreže antifašistkinja Zagreba „Nepokoreni grad“, tematski posvećenog ovom pitanju. Novi broj časopisa sažeto možemo opisati sloganom „stambena prava ispred vlasničkih“ istome koji smo koristili u radu za medijsku fasadu Muzeja suvremene umjetnosti koja je nastajala paralelno s novim brojem časopisa u sklopu projekta Connecting Cities Network. Tekstovi okupljeni u časopisu usmjereni su prema krizi stanovanja i njezinim manifestacijama (beskućništvu i njegovoj kriminalizaciji, iznajmljivanju stanova putem online platformi, skvotiranju…) i artikuliranjem prava na prostor kao pravo koje se sve više dokida.

 

Iako se država naizgled ne bavi stambenim politikama, nedostatak stambene politike bavi se njenim građanima. Nedostatak sigurnih i priuštivih domova mnoge je otjeralo u cjeloživotni dug, a cijele generacije osudilo na nemogućnost odlaska iz roditeljskog doma. Danas, umjesto da naslijedimo zajedničko pravo na stan, nasljeđujemo muke po stambenim kreditima, a stanovi u kojima živimo sve su manji i lošije isprojektirani. Kriza institucija socijalne države koje su zadužene za provođenje ovih politika reflektira se i na samu struku pri čemu se urbanistički planovi ne promišljaju imajući u vidu potrebe u stanovanju, nego ove potrebe isključivo diktira tržište stambenih kredita. Na tribini „Stambeno pitanje i kriza stanovanja“ raspravljat ćemo o društveno poticanoj stanogradnji, nedostatku institucija za razvoj socijalnog i javnog stanovanja, pita li se itko koje su posljedice politika koje nam ne jamče pravo na dom, već nas guraju u cjeloživotni dug.

 

Na tribini će govoriti Karlo Kralj iz Mreže mladih Hrvatske, Luka Korlaet s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Iva Ivas koautorica medijske fasade „Nepokoreni grad: pitanje stanovanja“, a razgovor moderira Iva Marčetić iz Prava na grad.

 

Na linku možete preuzeti dosadašnje brojeve časopisa: http://maz.hr/index.php/casopis

(Izvor)

 

Dijelovi tribine prikazani su u mozaičnom pregledu programa vaninstitucionalnog političkog obrazovanja prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“, emitirane 29.4.2016. na TV Istra te dostupne na SkriptaTV:

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve